Hapšenje
Profimedia
Hapšenje

Profimedia

Ilustracija: Profimedia

Američko Ministarstvo pravde danas je podnelo dokumente za oduzimanje državljanstva Esu Raziću, što bi omogućilo imigracionim zvaničnicima da ga deportuju, prenosi američka agencija AP. 

Prema dokumentima koje su snage za sprovođenje reda u BiH dostavile američkim federalnim vlastima, Razić će možda biti podvrgnut istrazi za ratne zločine zbog njegovog navodnog učešća u sukobima u BiH.

Podsećajući da su Bošnjaci i Hrvati uglavnom bili saveznici u borbi protiv Srba tokom rata, ali da su 1993. godine međusobno vodili "kratak, ali brutalan rat", AP navodi, pozivajući se na sudska dokumenta, da je Razić do tada bio član Hrvatskog veća odbrane, gde zvaničnici tvrde da je učestvovao u ubistvu ranjenog srpskog ratnog zarobljenika.

Kada se savezništvo između Bošnjaka i Hrvata raspalo, navodi se u dokumentima, Razić se okrenuo protiv svojih nekadašnjih hrvatskih kolega i ubio dvojicu.

AP navodi da Razić zbog tih zločina ne bi mogao da dobije stalni boravak u SAD u skladu sa zakonom, niti da postane građanin te zemlje, ali da je, prema tvrdnjama američkih vlasti, on sakrio svoju nasilnu prošlost kada se prijavio za status izbeglice kako bi ušao u SAD 1998. godine.

Umesto toga, kako se navodi, on je u obrascima naveo da je izgubio kuću i frizersku radnju u ratu i da je prebijen u logoru.

U sudskim dokumentima navodi se da nije pomenuo učešće u nekoliko paravojnih organizacija, koje su delovale tokom rata.

Na pitanje u formularima za imigrante da li je ikada učestvovao u genocidu ili ubio ikoga zbog političke ili verske pripadnosti, Razić je odgovorio negativno, dodaje AP.

To mu je, ističe, omogućilo da uđe u SAD kao izbeglica i 2004. godine postane naturalizovani građanin.

Razić nije odmah bio dostupan za komentar, a u sudskim spisima ne navodi se njegov advokat, dodaje AP ističući da nije jasno ni kako su ga američke vlasti pronašle.