Besmrtno Sretenje

A trebalo bi svima da bude urezano da je 15. feburara 1804. godine taj isti Karađorđe, koji danas steže balčak sablje u parku kod Narodne biblioteke, isto tako odlučno u Orašcu podigao Prvi srpski ustanak kako bi Srbe oslobodio vekovnih turskih bukagija. Svi smo čuli za grad Kragujevac!

E pa, u tom gradu je, eto još jednog razloga za slavljenje Sretenja, 1835. godine zakletvom potvrđen prvi ustav Knjaževstva Srbije - Sretenjski ustav! Znali su i slavili Srbi ovaj najvažniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalnedaru sve do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sećanje na Sretenje se zbog političkih razloga kasnije održalo kroz narodnu reč i verovanja; Na Sretenje se sreću zima i leto, dani postaju duži i vreme toplije. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi se, uplašeni sopstvenom senkom, vrate u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest sedmica. Ipak, i to se sve manje pominjalo što se više urezivala druga ideologija, koja je donela svoje junake, svoje datume, svoje proslave...

U zapećak je gurnuto Sretenje kako ne bi smetalo drugim narodima. Ti narodi zbog kojih je Sretenje bilo u mračnom zabranjenom ormanu jedva su čekali da pobegnu iz Jugoslavije i da počnu da slave sve svoje, naslađujući se što su Srbima zabranili njihovo junačko i slavno. Ipak, budi se sve, dani postaju duži i topliji! Sretenje se ponovo slavi! Suština Sretenja je susret Boga i čoveka, dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu!