Devenport za Skupštinu spremio izveštaj na srpskom


Nenad Pavlović
On, međutim, tvrdi da u Skupštini nije bilo uslova za razgovor.
"Ali uvek sam spreman da se vratim na poziv predsednice Skupštine Srbije i predsednice Odbora za evropske integracije ukoliko se obezbede uslovi za normalan razgovor", rekao je Devenport gostujući na N1 i odgovarajući na pitanje u vezi sa činjenicom da su ga pojedini poslanici onemogućili da predstavi izveštaj pomenutom odboru.
Imamo dobre odnose s Vladom Srbije. Ovo nije izveštaj o napretku Vlade, već o napretku Srbije ka EU.
Upitan da li mu se ti ikad desilo u karijeri odgovorio je: "Ovde sam šest godina i uvek ima nekih iznenađenja".
Devenport podseća da je Evropska komisija usvojila izveštaj o Srbiji i da je praksa prethodnih godina bila da se poziva ambasador da izveštaj predstavi odmah nakon uručenja premijeru.
"Parlament ima bitnu ulogu u svakoj demokratiji, a naročito u Srbiji što se tiče evropskih integracija i pregovaračkog procesa, ne samo kad je reč o usklađivanju zakonodavstva, već i nadzora nad implementacijom. Zbog toga pozdravljam svako priliku da razmenjujemo mišljenja, ali ovog puta nije bilo uslova za razgovor", rekao je Devenport.
On navodi da izveštaj Evropske komisije odražava to da "Srbija ide napred" jer činjenica da su otvorena četiri poglavlja pokazuje da ima napretka.
"Premijer Aleksandar Vučić je avgustu, u svom ekspozeu, jasno istakao da je članstvo Srbije u EU strateški cilj broj jedan. Mi smo tu da pomognemo i izveštaj je taj instrument koji pomaže putem preporuka", objašnjava Devenport.
Ponavlja da se, kad je reč o otvorenim poglavljima, ide napred i pozdravlja sinoć postignut sporazum Beograda i Prištine o telekomunikacijama.
Ocene i preporuke o slobodi izražavanja u izveštaju su slične onima od prošle godine, kaže Devenport.
"Postoje dobri zakonski okviri za slobodu medija i izražavanja, ali više mora da se učini na primeni. Na primer, na projektnom finansiranju, kroz fer i transparentan proces, a nažalost to nije slučaj", rekao je on.
Podseća da je tek početak implementacije navedenog zakonodavstva i dodaje da je verovatno prirodno što nije sve potpuno sprovedeno, poput procesa privatizacije.
"Poces privatizacije nije potpuno okončan. Takođe, imamo pitanje Tanjuga gde je s pravnog stanovišta situacija potpuno nejasna. Svedoci smo i fizičkih i/ili verbalnih napada na novinare, što nije prihatljivo. Treba da se obezbede uslovi za slobodu izražavanja i medija, to je bitn apreporuka koju smo ponovili", kaže Devenport.
Nezavisno pravosuđe je kamen temeljac u svakoj demokratskoj državi i to je veliki prioritet u akcionom planu, napominje Devenport.
Cilj pregovaračkog procesa je sveobuhvatna normalizacija odnosa Beograda i Prištine, nije reč o priznanju Kosova.
"Prema oceni stručnjaka to treba da dovede do promene Ustava", navodi on.
Dodaje da je pozitivno ocenjen napredak u vezi sa smanjenjem broja starih predmeta, naročito u beogradskim sudovima.
Devenport napominje da se izveštaj ne bavi pojedinačnim slučajevima, ali da se prate dešavanja u vezi s rušenjem objekata u Hercegovačkoj ulici.
"Piše u izveštaju da bi trebalo da se sprovedu poreporuke nezavisnih tela i u više navrata smo govorili da bi trebalo da se sprovedu preporuke nezavisnih tela, uključujući preporuku zaštitnika građana. Sad je na nadležnim organima, pre svega na Tužilaštvu, da učine sledeći korak", kaže Devenport.
Devenport kaže da je veliki prioritet novi zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije.
"To je poduhvat u koji smo uložili mnogo napora i finansijskih sredstava. Eksperti iz sveta su učestvovali u radu", navodi on i dodaje da očekuje usvajanje, ali i implementaciju zakona.
Navodi da je potreban i novi zakon o zaštiit podataka o ličnosti i pristup informacijama od javnog značaja.
Poglavlje koje se tiče spoljne politike još nije otvoreno, ali Devenport ponavlja stav da zemlja kandidat za članstvo mora progresivno da usklađuje politiku s spoljnom politikom EU.
Data je preporuka da se otvori Poglavlje 5.
"I u trenutka kad dođe do pristupanja EU, da bude spoljna politika bude potpuno u skladu. Srbija će moći da učestvuje u svim debatama o spoljnoj politici kad postane član", navodi on.
Devenport kaže da Srbija ima pravo na svoju spoljnu politku.
"Prirodno je da intezivira odnose ne samo s Rusijom, već i Kinom i drugima, ali bolje da se to ne radi na način koji minira put u EU", kaže Devenport za N1
Komentari (2)
Драгомир
14.11.2016 12:21
Чланство у Евро зезанцији се плаћа!Толико и толико милиона евра па ти геџо србине дигај кредите да то намириш? Колико је добила а колико дала Хрватска је у минусу 50 милиона евра!Не дај боже ако те горе има (а има га само дооообро сакрио) да уђемо у Евро зезанцију има кусо и репато да узимају кредите!Замислите Србију са дугом од 320 милијарди од тога ће половина да оде у Републику Српску јер они увелико мисле да смо ми једна држава?Они мисле и користе а геџа србијанац кредите да врће?
Primus
14.11.2016 13:02
Mr. Devenport..ZADNJI TERMIN JE 2017.GODINA...MOLIM PRENESITE MOJE ZVANIČNO SAOPŠTENJE U BRISEL.