Evropska unija Zastava Evropske unije
Profimedia
Evropska unija Zastava Evropske unije

Profimedia

Ilustracija: Profimedia

Godina na izmaku trebalo je da bude godina u kojoj su Slovenija i Hrvatska, članice EU i NATO, trijumfalno okončale 26. godišnji granični spor u Piranskom zalivu posle presude međunarodnog suda u junu, ali, kako je podsetio "Njujork Tajms", to se nije dogodilo.

Propadanje sporazuma ostavilo je EU "uznemirenu" i "vise nego malo zabrinutu", s obzirom da je taj dogovor trebalo da bude primer prijateljskog rešenja sukoba za sve ostale zemlje Zapadnog Balkana koje žele u Uniju, naveo je "Njujork Tajms".

Brisel bi mogao da bude u još težoj godini nego što je to bila 2017. godina, u kojoj su vođeni pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU, smatra "Njujork Tajms", navodeći primere dugogodišnjih graničnih sporova na jugoistoku Evrope.

Tu su granični spor između Hrvatske i Srbije na reci Dunav, nedaleko od sela Batina, zatim spor Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, spor između Srbije i Kosova, Kosova i Crne Gore i spor oko imena između Makedonije i Grčke, navodi se u tekstu američkog lista.

"Njujork Tajms" je podsetio da je Slovenija, koja je postala član EU 2004. godine, godinama blokirala priključivanje Hrvatske Uniji upravo zbog spora oko nekoliko kvadratnih metara u Piranskom zalivu.

Analitičari smatraju da je EU potcenila težinu tereta koju sobom nose granični sporovi u regionu.

Spor između Hrvatske i Slovenije je znak da zemlje u regionu možda nisu u stanju da izbegnu neke svađalačke navike, konstatuje "Njujork tajms".

Nemački dnevni list "Velt" se juče, takođe, pozabavio sporom između Hrvatske i Slovenije, nazivajući ga "potpuno bizarnim".

Nemački list piše da se hrvatsko-slovenačka arbitraža pretvorila u "mračan presedan", iz kojeg je izašlo još "internog stresa za EU".

"Upućeni u briselske stavove su zabrinuti da bi insistiranje Evropske komisije na priznavanju arbitraže u Hrvatskoj moglo biti interpretirano kao jednostrana podrška Sloveniji, te Hrvatsku još više gurnuti u savez s nacionalistima iz Mađarske i Poljske", zaključuje Velt i završava konstatacijom da bi takav razvoj događaja "dugoročno predstavljao postavljanje eksploziva pod celi evropski projekt". 

Komentari (3)

Sasa

30.12.2017 20:57

Nikada nisu niti ce ga ikada imati...a sto doduse kada su i oni stvorili rat ovde da bi nas unazadili kada vec nisu mogli bolji od nas budu i bilo sta stvore...sada je kasno..to je problem sa svakim stvarima sto se povne i sto se ne dovrsi...vuce se u nedogled...

Сараџогла

30.12.2017 21:18

Евро зезанција не може себи да помогне а камоли ујдурми на Балкану!Срби су се први борили против муџахедина због чега су их европски бомбардери бомбардовали?Данас Европа ОКУКАВА И ПАТИ због истих тих муџахедина?Да српском народу исплате ДЕСЕТОСТРУКО штету јерес их никада неће напустити.Самоубице са опасаним експлозивом!Улетање камионом на пешаке!Пре него што уђу у метро воз европљани се прекрсте за божију милост да живи прођу!По многим евро градовима све су шира насеља муџахедина.

Marko

31.12.2017 08:41

pa to im je i cilj.