Jeremić: Dodeliću ženama 50 odsto funkcija u UN
Predsednik CIRSD-a i kandidat Srbije za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Vuk Jeremić predstavio je, na prestižnom Međunarodnom institutu za mir (IPI) u Njujorku, svoju platformu za kandidaturu, sa 53 inicijative koje je spreman da sprovodi sa članicama UN u slučaju da bude izabran na ovu funkciju.


Profimedia.rs
On je istakao da će u središte aktivnosti UN sistema postaviti borbu protiv klimatskih promena i obezbeđivanje uslova za globalni održivi razvoj (sprovođenje Pariskog klimatskog sporazuma i Agende 2030), kao krovnih ciljeva međunarodne zajednice u našem vremenu.
Jeremić je, takođe, u kratkim crtama predstavio svoj predlog o formiranju nove generacije mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, koje bi imale širi mandat i adekvatniju opremu i obaveštajne podatke, sa ciljem njihovog raspoređivanja u najproblematičnijim delovima sveta.
Predsednik CIRSD-a je objasnio i elemente svoga plana za konsolidaciju UN doprinosa u postizanju mira i stabilnosti u Africi.
On je posebno naglasio predloge za unapređenje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.
"Bez obzira kojeg će pola biti novi generalni sekretar UN, ovaj izbor mora predstavljati prekretnicu za prava žena i rodnu ravnopravnost, i zato sam se formalno obavezao na dodeljivanje 50 odsto visokih funkcija u UN sistemu ženama, ukoliko budem izabran", rekao je Jeremić.
Kandidat Srbije za narednog generalnog sekretara je podvukao da će prve mere koje bude doneo, biti u cilju uvođenja transparentnosti i meritokratije u Sekretarijat UN, kao i suzbijanju korupcije u administraciji svetske organizacije.
"Samo kroz jačanje multilateralizma moguće je iznaći adekvatne odgovore na globalne izazove 21. veka, a središnja uloga u globalnom upravljanju mora pripasti modernizovanim i 'podmladjenim' Ujedinjenim nacijama", zaključio je svoje izlaganje Jeremić.
Nakon izlaganja usledila je duga sesija pitanja i odgovora, tokom koje je Jeremić dotakao brojnih tema, od sprečavanja nuklearne proliferacije, do problema dostave humanitarne pomoći i izbegličke krize.
Dogadjaj je izazvao veliko interesovanje stručne i opšte javnosti, a medju gostima je bio veliki broj aktivista, intelektualaca, stručnjaka za UN i medjunarodno pravo, kao i predstavnika medija.