Kuvanje zdrava ishrana
Shutterstock
Kuvanje zdrava ishrana

Shutterstock

Da li ste preopterećeni ishranom?, Foto: Shutterstock

Izbegavajte piletinu iz supermarketa, pronađite sopstvenog proizvođača organskog voća i povrća, zaboravite na pšenično i odmah pređite na speltino i heljdino brašno. Jedite čija semenke makar jednom nedeljno, naviknite se na maču... Zuje misli, a glava samo štekće - hoće li me ubiti ovo što pojedem usput? Stručnjaci svakog dana pričaju o nekoj novoj hit namirnici. Da li smo svi postali opterećeni zdravom ishranom?

Možda ne svi, ali činjenica je da se broj opterećenih povećao poslednjih godina. Problem ima i svoje ime - ortoreksija neuroza. Lekarima je ovaj izraz poznat odranije, prvi put je upotrebljen 1997. Suština ovog poremećaja je u preteranom fokusiranju na „čistu“ hranu.

- Iako je povećanje svesti o važnosti pravilne ishrane pozitivno, neki ljudi, želeći da budu zdraviji, previše vremena provode razmišljajući o tome i postaju opsednuti - priča Gordana Pejović, nutricionista. Izuzetno je teško odrediti granicu između normalne i preterane brige, ali smatra se da je osoba bolesna, odnosno ortoreksična, kada zbog ishrane počne da trpi veliki stres i kada se odnosi s porodicom i prijateljima poremete.

Oni koji pate od ortoreksije imaju stroga pravila o tome šta će, a šta neće jesti. Oni izbegavaju obrađenu hranu, nikada ne jedu van kuće i mnogo vremena provode u osmišljavanju jelovnika, pa im malo vremena ostaje za održavanje normalnih društvenih odnosa.
Bolest je sve prisutnija u razvijenim zemljama Evrope, a tome je svakako doprinelo bombardovanje stanovništva informacijama o tome koje su namirnice zdrave, a koje treba potpuno izbaciti.

- Glavni simptom ortoreksije je opsesija primenom pravila zdrave ishrane. Ortoreksičari strogo kontrolišu ishranu i, ako se desi da prekrše neko pravilo, osećaju se strašno loše. Osim toga, često su neuhranjeni jer su isključivi pri izboru namirnica, na primer, ne jedu ništa što je životinjskog porekla ili što sadrži gluten.

Ortoreksija najčešće pogađa mlađe, obrazovanije stanovništvo. To otežava lečenje jer su psihološko savetovanje i edukacija o zdravoj ishrani neophodni, a ljudi koji pate od ovog poremećaja veruju da znaju šta je zdrava ishrana, to jest veruju da se hrane zdravo.
- Tako dolazimo do apsurda. Naime, oni se trude da unose hranu najvišeg kvaliteta, ali često nisu zdravi. Najčešće im nedostaju hranljivi sastojci - proteini, gvožđe i vitamini B kompleksa. Pate od nesvestice, umora, anemije, a u težim slučajevima dolazi do bolesti srca.