Stjepan Mesić
Profimedia
Stjepan Mesić

Profimedia

Stjepan Mesić, Foto: Profimedia

Bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić najavio je povratak u aktivnu politiku, nakon što je hrvatska Vlada nedavno Saboru predložila da mu se od 1. maja "zbog trenutnih ekonomskih uslova" ukine trajno pravo na kancelariju, vozača i službeno vozilo, dok bi mu na teret državnog budžeta i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.

Ipak, taj predlog u utorak nije dobio potrebnu podršku saborskog Odbora za Ustav, budući da su četiri člana Odbora bila za taj predlog, a četiri protiv.

Na pitanje o ukidanju kancelarije i tome kako će dalje raditi, Mesić je rekao da misli kako se u ovom slučaju ne radi o ukidanju kancelarije jer vladajući nisu dobili informaciju o tome što on radi, piše "Al Jazeera".

"Svaki mesec moja kancelarija daje informaciju koju mora davati o tome kako su utrošena finansijska sredstava. Da je neko hteo - Vlada, Sabor, bilo ko - dobio bi informaciju šta moja kancelarija radi", rekao je Mesić.

Kaže da se proteklih šest godina čuvao da se ne bavi politikom, ali sada najavljuje povratak.

"Budući da me teraju u aktuelnu politiku, to neće biti angažovanje za mesto gradonačelnika Zagreba, nego pravo angažovanje. Ja ću u svakom slučaju sada ući u politiku. Bio sam gradonačelnik i predsednik vlade i parlamenta, i dva puta predsednik države, poslednji predsjednik Jugoslavije, imam puno iskustva. Budući da postoje snage koje mene žele ponovno u politici, eto me.

Mesić je ranije kazao da odluka Vlade Hrvatske o ukidanju njegovih beneficija dovoljno govori o onima koji su je doneli.

Naveo je da je "kampanja dezinformacija oko te kancelarije, ne moje kancelarije, nego Kancelarije bivšeg Predsjednika - bila tako intenzivna da je verojatno deo građana ostavila u najmanju ruku u nedoumici", pa je zato odlučio da se obrati građanima.

Kazao je kako mu je oduzeto pravo na korišćenje Kancelarije retroaktivnom primenom zakona, što je u praksi pravno uređenih država izuzetno retko i primenjuje se samo u vrlo retkim slučajevima, piše "Al Jazeera".

A to, istakao je, govori dovoljno o Hrvatskoj kao o pravnoj državi te da "ma šta Vlada o tome govorila, da je reč samo i isključivo o ličnom obračunu sa mnom i o demagoškom potezu".

Stjepan Mesić bio je zastupnik u Hrvatskom saboru u šezdesetih godina prošlog veka, a potom je bio van politike sve do 1990. Tada je postao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a potom i hrvatski premijer.

Sabor Republike Hrvatske izabrao ga je potom za hrvatskog člana predsedništva SFRJ pa je napustio premijersku dužnost i došao u Beograd gde je prvo postao potpredsednik, a zatim 1991. i poslednji predsednik predsedništva SFR Jugoslavije.

Mesić je svojevremeno napisao i knjigu pod naslovom "Kako sam rušio Jugoslaviju", a iz Srbije su često stizale kritike da se hvali razbijanjem bivše zajedničke države.

Potom je izdao još dva izdanja pod naslovima "Kako smo rušili Jugoslaviju" i "Kako su rušili Jugoslaviju". Deo stručne javnosti tvrdio je kako je Mesić odlučio u tim izdanjima da unese izmene u opisivanju svoje uloge u tim vremenima i da je umanji.

Izneo je i stavove da je najveći krivac za rat bio Slobodan Milošević, a odmah iza njega Franjo Tuđman koji je, po njemu, bio impresioniran Miloševićem.

Mesić je 1992. postao predsednik Sabora Republike Hrvatske, a već 1994. istupio je iz HDZ-a i osnovao novu stranku, Hrvatske nezavisne demokrate.

Kao razlog za istup navodio je protivljenje vladinoj politici prema Bosni i Hercegovini, optužujući Tuđmana da želi da podeli BiH sa Slobodanom Miloševićem, piše "Al Jazeera".

Međutim, njegov izlazak iz HDZ-a, tumačili su neki, poklopio se sa sukobima među frakcijama u HDZ-u i tzv. strujom Gojka Šuška. Mesić je tada takođe kritikovao i privatizaciju zbog, kako je govorio, pljačke i profiterstva.

Zajedno s većim delom svoje stranke 1997. prešao je u Hrvatsku narodnu stranku (HNS), gde je postao izvršni potpredsednik stranke.

Kad je Franjo Tuđman umro u decembru 1999. godine, Mesić je u 2. krugu glasanja na predsedničkim izborima izabran za predsednika Hrvatske u februaru 2000. godine, a ponovno je izabran za šefa države u januaru 2005.