Ratko Mladić
Profimedia
Ratko Mladić

Profimedia

Ratko Mladić, Foto: Profimedia

Sudije su, istovremeno, odbile i zahtev Mladićevih advokata da ponovo razmotre odluku o okončanju dokaznog postupka odbrane, objavio je Tribunal.

Mladićevi branioci Branko Lukić i Miodrag Stojanović tvrdili su da je raspravno veće 16. avgusta nepropisno proglasilo završenim izvođenje dokaza odbrane uprkos tome što su oni nameravali da pred sudije izvedu još dva svedoka.

Jedan od tih potencijalnih svedoka je Hakija Meholjić, koji je tokom rata u BiH bio šef policije u Srebrenici.

Meholjić je posle rata izjavljivao da je lider Stranke demokratske akcije i predsednik Predsedništva BiH Alija Izetbegović "žrtvovao" Srebrenicu da bi izazvao intervenciju NATO protiv bosanskih Srba.

Mladićeva odbrana tvrdila je da bi Meholjićevo svedočenje "moglo imati naročito značajan uticaj na ishod sudjenja zato što on ima važan dokazni materijal u vezi sa optužbom za genocid u Srebenici" protiv generala Mladića.

Pored toga, odbrana je precizirala da je imala još 30 neutrošenih radnih sati od ukupnog vremena koje su joj sudije stavile na raspolaganje.

Branioci su tvrdili i da sudije nisu na pravi način obrazložile svoju odluku da, uprkos protivljenju odbrane, njen dokazni postupak proglase okončanim.

Današnjom odlukom, raspravno veće je, međutim, utvrdilo da to nisu dovoljni razlozi da odluka o okončanju odbrane bude ponovo razmotrena, niti da braniocima bude dozvoljeno da na nju ulože žalbu.

Sudije su ostale pri stavu da su odluku o stavljanju tačke na dokazni postupak odbrane u dovoljnoj meri obrazložile.

Iako su mogućnost Meholjićevog svedočenja odbacile kao razlog za preispitivanje svoje odluke, sudije su naznačile da će "u dogledno vreme" odlučiti o odvojenom podnesku odbrane u vezi sa tim.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske, general Mladić (73) optužen je za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-1995.

Optužnica u pet tačaka Mladića tereti za progon, istrebljenje, ubistva deportacije i prisilno premeštanje, kao zločine protiv čovečnosti. U dodatnih pet tačaka, Mladić je optužen i za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenje zakona i običaja rata.

Do kraja procesa generalu Mladiću ostaje da optužba i odbrana do 25. oktobra ulože završne pisane podneske, te da, potom, od 5. do 15. decembra održe završne reči.

Suđenje generalu Mladiću počelo je u maju 2012, godinu dana nakon što je on, posle 16 godina bekstva, uhapšen u Srbiji i izručen Hagu.

Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014. Dokazni postupak odbrane trajao je od maja 2014. do 16. avgusta ove godine.

Prema okvirnom planu Haškog tribunala, prvostepena presuda generalu Mladiću trebalo bi da bude izrečena do novembra 2017.