Špijunima dosadno, a plata im mala

Da nije više basnoslovan ni novac za "vruće" podatke pokazuje posljednji slučaj uhvaćenog špijuna Markusa Rajhela, koji je odavao nemačke tajne CIA i Rusima.

On je osuđen na osam godina zatvora zbog špijuniranja - predao je Amerikancima više od 200 dokumenata u periodu od četiri godine za šta su mu platili skromnih 80 hiljada evra, s obzirom na značaj podataka.

Naime, u dokumentima su bili popisi pravih i lažnih imena, te adresa nemačkih agenata u inostranstvu.

Rajhel je optužen i za izdaju jer je predao tri dokumenta ruskoj tajnoj službi.

On je bio zaposlen u njemačkoj obaveštajnoj službi BND od 2007. godine, pa je imao pristup tajnim dokumentima.

U periodu 2008-2014. godine primio je između deset i 20 hiljada evra godišnje za informacije koje je otkrivao na tajnim sastancima u Austriji.

Stručnjaci navode da je to smešno mala suma za značajne podatke i visoki rizik, pogotovo ako se poredi sa činjenicom da svaki prosečan ili čak rezervni fudbaler ima veća primanja, i to mesečna!?

Tri ruska agenta koja su prošle godine optužena za špijunažu u SAD nisu se skrivala iza lažnog identiteta i nisu krali vojne tajne.

Dokazi čak pokazuju da im je išla na živce činjenica što nemaju zadatak koji bi više podsećao na one iz filmova o Džejmsu Bondu.

Oni su "kopali" po bankarskim podacima i istraživali izvore alternativne energije, ali američke vlasti tvrde da je taj slučaj dokaz da Rusi "unapređenim tehnikama" špijuniraju u SAD i više od 20 godina nakon završetka "hladnog rata".

Mnogo uzbudljivije u špijunskom svetu bilo je sredinom prošlog veka.

SAD su svojevremeno objavile priču o sovjetskim špijunima koji su bili ubačeni u Ameriku sa lažnim identitetima. Oni su govorili engleski jezik kao da im je maternji.

Još šokantniji bili su podaci o metodologiji rada ruskih špijuna u SAD u to doba.

"Vol strit žurnal" je naveo da su ruski agenti, prema planu Kremlja, bili spremni da regrutuju i vlastitu decu koja su rođena u SAD.

Tako je uhapšeno desetak špijuna koji su imali sedmoro dece u dobi od jedne do 20 godina.

S obzirom na to da su rođena na teritoriji SAD, bila su manje izložena proveri vladinih službi, pa su bili idealan "materijal" za regrutovanje i obuku.

"Bila su to dobra vremena, a danas se sve svodi na hakovanje i prisluškivanje", požalio se jedan iskusni agent pred penziju.