Konferencija o sprečavanju zloupotrebe dečjeg rada


Promo
To je tema koja se nameće u savremenim uslovima ekonomskog života, a ima svoje sociološke, pravne i etičke komponente, istakla je Paunović.
Paunović je podsetila da se zlouptrebom dečijeg rada negativno utiče na intelektualni, fizički, društveni i moralni razvoj deteta, a da izloženost deteta neadekvatnom radu negativno utiče na njegovo školovanje, a posledično i na buduće dostojanstveno zaposlenje.
Fenomen dečijeg rada i posebno štetnih oblika dečijeg rada i zloupotrebe dečjeg rada u Republici Srbiji je još uvek nedovoljno istražen. Ipak, na osnovu pojedinih relevantnih podataka iz različitih anketa i izveštaja, može se postaviti šira slika o izloženosti dece zloupotrebi rada, kao i grupama koje su potencijalno u riziku istakla je Suzana Punović.
Ona je podsetila na rezultate istraživanje višestrukih pokazatelja položaja dece (MICS) iz 2014. koje ukazuje da je oko 10% dece starosti od 5 do 17 godina, uključeno u ekonomske aktivnosti dovoljan broj sati da bi se njihov rad klasifikovao kao "nepoželjni" dečiji rad.
Podaci iz Izveštaja centara za socijalni rad za 2016. godinu pokazuju da su centri za socijalni rad u starosnoj grupi korisnika od 0 do 17 godine registrovali oko 13.000 dece u sukobu sa zakonom, 9.300 dece žrtava zanemarivanja i zlostavljanja, 610 dece bez pratnje i 405 dece povratnika po readmisiji.
Deca iz ovih grupa predstavljaju potencijalne žrtve zloupotrebe dečijeg rada, istakla je Paunović
Na osnovu iznetih podataka, jasno je da najranjivijim grupama izloženim zloupotrebi dečijeg rada pripadaju deca romske nacionalnosti iz podstandardnih (romskih) naselja i deca iz najsiromašnijih porodica, što potvrđuju i nalazi “Pregleda postojećih politika, strategija, i programa i izrada preporuka za integrisanje komponente dečijeg rada u postojeće politike, programe i u sisteme za upućivanje”.
Paunović je navela da se kao posebno ugrožene grupe dece koja mogu biti izložena zloupotrebi dečijeg rada izdvajaju i deca sa teškoćama u razvoju, deca u sukobu sa zakonom, deca u uličnoj situaciji (deca koja žive i rade na ulici), deca migranti (uključujući i decu iz porodica povratnika po readmisiji) i deca u ruralnim područjima uključena u rad u poljoprivredi.
Govoreći o osnovnim izazovima u ovoj oblasti Paunović je istakla stvaranje normativnog okvira za praćenje pojave zloupotrebe dečijeg rada, definisanje indikatora i podataka o broju dece koji se prate i jasno definisanje mandata institucije na nacionalnom nivou koja bi bila zadužena za koordinaciju ovog procesa, objedinjavanje podataka i njihovo objavljivanje.
Pored Paunović, na konferenciji su se obratili i prof. Slavica Đukić Dejanović, ministar bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku i predsednica Saveta za prava deteta, Karla Hershey, Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, Jovan Protić, nacionalni koordinator Međunarodne organizacije rada (MOR) u Srbiji i Žarko Šunderić, direktor Centra za socijalnu politiku (CSP).