Srbi prešli u Hrvate između dva glasanja?!

Za samo pet dana čak 90 birača u Osječko-baranjskoj županiji promenilo je nacionalnost, a najviše je “profitirala” mađarska zajednica, u koju se upisalo njih 74. U Mađare su tako “prešla” i 54 Hrvata, petoro Srba, dva Roma, piše "Večernji list".

Događalo se to od 23. do 27. avgusta. Diglo je to na noge političare pa je tako Veljko Kajtazi ustvrdio nedavno u Baranji kako "neko obilazi sela i plaća Romima da za sitan novac postanu Mađari". "Tarifa" je, pričaju nam u romskoj zajednici, navodno 200 do 300 kuna (25-40 evra).

– Upozorili smo naše članove da paze što rade jer je to sitan i jednokratan novac, a dugoročno gube mnoga prava. Romi imaju prednost pri zapošljavanju na javnim radovima, a učenici pravo na stipendije – navodi Duško Kostić, predsednik Vijeća romske nacionalne manjine u Belom Manastiru.

– Lovcima na nove članove meta su socijalno ugroženi i slabo obrazovani koji lako poveruju u predizborna obećanja.  – kaže Kostić.

Ukupno 5.822 osobe u Hrvatskoj promenile su nacionalnost od parlamentarnih izbora prošle godine u novembru do 22. avgusta Hrvatske nacionalnosti odreklo se njih 502 pa ih je, na primer, 54 postalo Mađarima, 110 Romima, 57 Srbima, 99 Italijanima.

Ni 133 Srba više se ne izjašnjavaju tako, nego ih se 97 odnedavno smatra Hrvatima, 15 Romima, a jedan Jevrejinom. Kao Srbin se, pak, počeo izjašnjavati po jedan Sudanac, Surinamac, Škot i Kipranin. Ruanđanin se “upisao” u Rome. Jedan je Rom postao Zambijac, a jedan Zambijac na kraju Hrvat.

Najviše je promena među onima koji pre nisu isticali nikakvu nacionalnost, pa od ukupno 4.758 takvih birača, 3.867 ih se počelo osećati Hrvatima, a 547 Srbima.

Gleda li se celi mandat unazad, od izbora 2012. do 2015., nacionalnost je promenilo 36.840 birača u Hrvatskoj. Među njima je i 3.075 Hrvata, od kojih je najviše njih, 850, pristupilo romskoj zajednici. Trojica Španaca postali su Srbi, dvojica Jordanaca Jevreji, petoro Surinamaca takođe Srbi.

Ustavom je propisano da svaki državljanin Hrvatske ima pravo slobodno se izasniti kao pripadnik neke nacionalne manjine. Kako se taj podatak temelji na osećaju pripadnosti, nije propisano vođenje posebne službene evidencije o nacionalnoj pripadnosti. No, ona se vodi u registru birača.

– U skladu sa Zakonom o registru birača, cele godine, a naročito u predizbornom razdoblju, omogućen je građanima upis, dopuna ili ispravak podataka u registru. Građani mogu ispraviti već upisani podatak ako ne odražava njihov osjećaj nacionalne pripadnosti – objašnjavaju u Ministarstvu uprave. Broj izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti nije ograničen pa se, na primer, baranjski Hrvat koji je postao Mađar može već sutra predomisliti.

– Biranje je nacionalnosti intiman čin, svatko bira onako kako se oseća, ali ako se to događa pre izbora, unosi sumnju u moguće manipulacije. No, teško je to dokazati – kaže sociolog Željko Pavić. Rođeni smo u određenom nacionalnom okviru, no to nas, dodaje, ne obvezuje.

– Ne može se osporiti građanima pravo da se integrišu, asimiluju. Ali, u istočnoj Evropise  nacionalnost često shvata kao deo nepromenjivog identiteta – kaže on. Neka se prava pripadnika nacionalnih manjinja, ističe, temelje baš na njihovom izjašnjavanju u popisu birača, poput stipedniranja romskih đaka.

Sumnju u mlaverzacije u Osječko-baranjskoj županiji u očima građana, posebno političara, povećava i činjenica da je na izborima u novembru o ulasku u Sabor odlučivalo samo 20 glasova razlike. Bušile su se i gume na autu koji je prevozio starije birače do birališta, piše "Večernji list".