Stižu li bolji dani za žrtve nasilja?


Shutterstock
Savetovalištu za borbu protiv nasilja i Sigurnoj kući prošle godine se za pomoć obratilo oko 3.500 žena. Crna statistika kaže da svaka treća žena u Srbiji doživi neki vid nasilja. O tim žrtvama ništa ne znamo.
Na sajtu Ministarstva pravde će 10. marta biti predstavljen nacrt zakona o sprečavanju porodičnog nasilja i izmene i dopune Krivičnog zakona, koji predviđaju daleko rigoroznije kazne za nasilnike i daleko brže i efikasnije sudstvo. Hoće li to pomoći?
- Izmenama Krivičnog zakona biće uvedena dva nova krivična dela, koja je do sada poznavala samo praksa, ali ne i zakon, a to su proganjanje, koje podrazumeva besomučne pozive i čekanje žrtve, i seksualno uznemiravanje - kaže Radomir Ilić, državni sekretar u Ministarstvu pravde, i dodaje:

Media centar Beograd
- Postojaće posebno obučene jedinice policije na teritoriji svake opštine koje će, čim dođu do saznanja o nasilju u porodici, a zakon predviđa da nasilje ne mora isključivo da prijavi žrtva, biti dužne da izađu na teren i na licu mesta zajedno sa psihologom izvrše procenu rizika (psihičko stanje nasilnika i žrtve), a zatim da nasilnika udalje iz kuće i odrede mu zadržavanje do 48 sati. Za to vreme, policija hitno podnosi prijavu tužiocu, koji pokreće postupak, a zatim se izriče mera na 30 dana, tokom kojih će žrtva moći da preduzme dalje korake, a tužilaštvo da podigne optužnicu. Ako nasilnik uprkos meri priđe žrtvi, žrtva se obraća policiji, koja odmah reaguje. Sud zbog kršenja mere može da izrekne kaznu zatvora od 60 dana - objašnjava Ilić.
Sve su to dobre novine koje su predviđene nacrtom zakona o sprečavanju porodičnog nasilja, a predviđeno je i umrežavanje institucija, što znači da će tim sastavljen od predstavnika policije, tužilaštva, centra za socijalni rad, školstva i zdravstva jednom nedeljno razmatrati sve slučajeve porodičnog nasilja, uzroke i profile nasilnika. Biće formirana i baza porodičnih nasilnika. Ovaj model primenjen je kao pilot-projekat u prethodnom periodu u četiri grada u Srbiji - Vranju, Užicu, Pirotu i Čačku i doneo je dobre rezultate.
Naime, prema podacima iz ovih gradova, broj slučajeva u drugoj godini primene je bio gotovo dvostruko veći nego u prvoj, jer su žrtve bile ohrabrene da prijave nasilje, a tek u trećoj godini je broj prijava smanjen, to jest, mere su donele rezultate. Ono što je zanimljivo jeste da naš zakon do sada nije poznavao termin „žrtva“, već su žene koje su nemilosrdno prebijane imale status oštećenog lica.

Media centar Beograd
Osnaživanje
Prema rečima Vesne Stanojević, iseljavanje nasilnika iz stana koje predviđa nacrt zakona je savršeno rešenje jer to što je nasilnik ostajao u kući sa žrtvom bilo je dovoljno da utiče na žrtvu da povuče izjavu pred sudom, ali i da je opet tuče. - Iseljavnjem nasilnika iz kuće šalje se i dobra poruka žrtvi - zaštićena si, jer to su prestrašene žene koje su preživele teške traume i kojima je potrebna pomoć, i psihološka i pravna, potrebno im je, jednom rečju, osnaživanje - kaže ona i dodaje da se na sajtu Savetovališta protiv nasilja u porodici od 2014. nalazi spisak advokata koji će ženama žrtvama nasilja pružiti besplatnu pravnu pomoć i savete.