Dinari
Shutterstock
Dinari

Shutterstock

Dinari, Foto: Shutterstock

U svom pravnom stavu koji je sa detaljnim obrazloženjem danas objavljen na njegovom sajtu, VKS je ukazao da je "pravilan obračun naknade za nezaposlene kada je utvrđen na osnovu člana 111. stav 2 Zakona o radu, prema iznosu minimalne zarade kao bruto iznosa utvrđenog primenom minimalne cene rada sa porezom i svim doprinosima koji terete zaradu".

"Obračun minimalne naknade za nezaposlene koji bi se vršio prema minimalnoj ceni rada po radnom času bez poreza i doprinosa, ili pripisivanjem samo doprinosa koji terete naknade za nezaposlene u suprotnosti je sa odredbama člana 70. stav 2. Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti...", navodi se u stavu VKS.

Najviši sud u zemlji je ovaj stav zauzeo povodom spornog pravnog pitanja koje se pojavilo u praksi, s obzirom da je pred osnovnim sudovima u Srbiji u toku više desetina hiljada sporova koje su pokrenuli korisnici novčanih naknada za nezaposlene protiv Nacionalne službe za zapošljavanje.

Tužbama za naknadu štete korisnici pomenute naknade traže novčani iznos na ime razlike od primljenog iznosa naknade za slučaj nezaposlenosti do iznosa, koje korisnici ovog prava smatraju da im pripada.

Parnice su pokretane u periodu nakon marta 2012. godine, kada je Nacionalna služba za zapošljavanje, po preporuci Državne revizorske institucije, promenila metodologiju obračuna minimalne naknade, snižavanjem mesečnih iznosa, primenom bruto principa obračuna minimalne zarade.

Zbog različitog odlučivanja u ovim slučajevima - nejednake sudske prakse, više sudova je zatražilo od VKS da reši sporno pravno pitanje: "da li se minimalna zarada kao polazni element za obračun novčane naknade za slučaj nezaposlenosti obračunava kao minimalna zarada bez poreza i doprinosa (neto) ili minimalna zarada sa porezom i doprinosima koji se plaćaju iz zarade (bruto).

Detaljno analizirajući relevantne propise, Građansko odeljenje VKS je zaključilo da su zarada, minimalna zarada i naknada za slučaj nezaposlenosti definisane zakonima kao bruto kategorije i da je minimalna cena rada, sadržana u strukturi minimalne zarade neto iznos bez poreza i doprinosa.

U ovom stavu VKS se povodom pitanja Osnovnog suda navodi da se "o pravu na novčanu naknadu odlučuje po pravilima upravnog postupka i da protiv konačnog rešenja može da se pokrene voditi upravni spor".

Kako je Tanjugu ranije rečeno u NSZ, osporeni način obračuna visine novčane naknade obavlja se u skladu sa obavezujućom preporukom Državne revizorske institucije (DRI) od 28. decembra 2011. godine.

Pre obavezujuće preporuke DRI, po ovom osnovu, nije bilo tužbi, naveli su u NSZ.

NSZ iznose novčane naknade i dalje obračunava u skladu sa obavezujućim nalogom DRI jer je zakonom obavezna da primenjuje sve naloge koje dobije od te najviše revizorske institucije.

Inače, potraživanja bivših korisnika novčane naknade od NSZ kreću se u iznosima od 1.000 pa i do 5.000 dinara.

Prema podacima za septembar 2016. godine, u Srbiji ima 39.894 korisnika novčane naknade.

Njima je u proseku bilo isplaćena naknada u vrednosti od 24.355 dinara bruto, odnosno 15.514 neto za taj mesec.

Ukupno za te namene isplaćeno je 971.646.958 dinara.

Komentari (3)

Pera

10.02.2017 13:47

Jel moze neko da mi objasni sta ovo znaci? Da li je drzavni revizor bio u pravu? Da li su u pravu gradjani koji su tuzili ili je NSZ ipak bila u pravu?

Dejan

10.02.2017 16:11

Nista niste objasnili u ovom slucaju,samo ste trebali da kazete ko je u pravu?

Pera

10.02.2017 19:12

Evo odgovora. Presudjeno je u korist NSZ, a protiv gradjana.