Sve što niste znali o jajima


RAS Srbija
Jaja su obeležje najvećeg hrišćanskog praznika. Raduju im se najviše deca, ali i odrasli, pogotovo oni koji su postili sedam nedelja, pa su ih se uželeli. Nutricionisti savetuju da se u tom slučaju ipak ne preteruje, pogotovo prvog prazničnog dana, da organizam ne bi osetio naglu promenu. Uz umeren ritam, opravdanja za ovu namirnicu ima više od nekoliko.
Izgleda da je stara dobra izreka „svakog jutra jedno jaje organizmu snagu daje“ tačna. Od preteranog izbegavanja jaja, koja su bila sinonim za holesterol, sada nutricionisti savetuju njihovo redovno konzumiranje. Ne samo da su hranljiva već i izuzetno zdrava.
- Zbog pojednostavljene procene odnosa holesterola u hrani i holesterola u krvi, jaje je proglašeno glavnim krivcem za podizanje nivoa masnoća u krvi, a samim tim i za kardiovaskularne bolesti. Kako je dokazano da na povišen holesterol u krvi utiču zasićene masti iz hrane, a u jajetu ih ima samo 1,5 gram, samim tim jaja nisu štetna - objašnjava Milka Raičević, nutricionista.
Kao najhranljiviji prehrambeni proizvod današnjice, jaja su izuzetno važna za balansiranu ishranu. Bogata su proteinima i omega 3 masnim kiselinama. Kao izvor aminokiselina, važna su za decu, njihov pravilan rast i razvoj. Jaja sadrže i antioksidante, koji čuvaju naše ćelije od slobodnih radikala.
Malo kalorija, mnogo vitamina
Ono što pobija mnoge prethodne teorije jeste činjenica da su jaja izuzetno dobra u borbi s gojaznošću. Naravno, kada ih ne pržimo u moru masnoće. U strožim dijetalnim varijantama najbolje ih je koristiti kuvana.
- Jaje ima malo kalorija, a obiluje vitaminima A, D, E, B12, B2, sumporom, fosforom, manganom, cinkom, jodom, bakrom, gvožđem... Osim što sadrže hranljive sastojke, dugo održavaju osećaj sitosti, te su izuzetna i za dijetalni režim ishrane - kaže naša sagovornica i ističe da će svaka salata postati mnogo hranljivija ako joj se doda jedno kuvano jaje.
Gvožđe u jajetu ima visoku bioraspoloživost. Kao i određene vrste mesa, može pozitivno da deluje na deficit gvožđa. U žumancetu se nalazi i holin, ključna komponenta ćelijskih membrana i neurotransmitera, koji prenose nervne impulse od jedne nervne ćelije do druge.
Važan je za razvoj mozga, pa se jaja preporučuju u redovnoj ishrani trudnica i dojilja. Kako je magnezijum u jajetu ključan za razvoj i jačanje kostiju, kao i normalno funkcionisanje nervnog sistema, gotovo je obavezna hrana u dečjem uzrastu.
Hrane kosu, kožu i nokte
Zbog visokog sadržaja vitamina i minerala, jaja su važna i za kvalitet kože, kose i noktiju, a jedna su od glavnih namirnica za zdravlje očiju. Deluju preventivno na kataraktu i makularne degeneracije, koje nastaju kao posledica starenja.
– U jednom jajetu ima oko 200 mikrograma luteina i 200 mikrograma zeaksantina, a poznato je da su to najvažnije prirodne supstance za zdravlje ljudskog oka i kože. Jaja u redovnoj ishrani su važna jer smanjuju rizik od degeneracije oka i sprečavaju razvoj očne mrene - kaže naša sagovornica.
Batik tehnika
Od tehnika kojima su se ukrašavala jaja u prošlosti, kaže Vesna Marjanović, najrasprostranjenija je bila batik tehnika. To je crtanje voskom koji se na jaje nanosi posebno pripremljenom alatkom poznatom kao šaralica ili šaraljka.
Vosak se prstima dobro izgnječi i pomeša s čađi. Na zagrejanom jajetu se šaraljkom ili koncem natopljenim u vosak izvode biljni, geometrijski, antropomorfni ili stilizovani antropomorfni motivi. Često se ispisuje ćirilicom IH NK (Isus Hristos Nika) ili se dodaju i imena onih kojima se jaja namenjuju. Potom se jaje spušta u boju i tako se kuva. U toku kuvanja vosak omekša i spadne, a šare ostaju.
Komentari (1)
Vox
14.04.2017 06:49
Zanimljivo ... ali šta sa Hristom ima Nika?