Hrkač pogubljen 10. januara 1978.
Arhiva
Hrkač pogubljen 10. januara 1978.

Arhiva

Hrkač pogubljen 10. januara 1978. , Foto: Arhiva

U drugoj diverziji, 25. septembra 1968, od eksplozivne naprave podmetnute u garderobi Glavne železničke stanice u Beogradu povređeno je više osoba.

U zoru, 10. januara 1978, u krugu Centralnog zatvora u Beogradu izvršena je smrtna kazna nad Hrkačem. Ustaški terorista iz Lištice, poznatog gnezda hrvatskih ekstremista, streljan je u četiri časa ujutru, pošto mu je prethodno Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje. Hrkač je na prvom suđenju priznao da je postavio eskplozivne naprave. Do detalja je opisao kako je, u prvoj polovini 1968, u Mariboru, preko zemljaka Ante Penavića, stupio u vezu sa grupom izbeglica iz nemačke i postao član organizacije „Hrvatski oslobodilački pokret“ (HOP) u Štutgartu. Cilj organizacije, kako je ispričao, bilo je rušenje poretka u Jugoslaviji.

Tvrdio da je iz straha priznao zločin

Pre nego što je streljan, Hrkač je izdržavao kaznu od 15 godina zatvora u KPD „Sremska Mitrovica“, na koju je bio osuđen zbog pristupanja ustaškoj terorističkoj organizaciji HOP . Pred Vrhovnim sudom Jugoslavije bila su pročitana i dva Hrkačeva pisma napisana između priznanja u istrazi i suđenja, u kojima je optuženi tvrdio da je slagao istražnog sudiju. „Potražite pravog zločinca, ja sam nevin. Ne smem da poreknem, jer će mi pobiti porodicu. Rekli su mi da sam maloletan i da me ne mogu osuditi na smrt. Zato sam pristao, pripazite mi na dete, jer njegov otac nije krvnik“, napisao je Miljenko 13. juna 1969. godine, tvrdeći da je zločin priznao po nagovoru radnika mostarskog SUP-a.

Zadatak je izvršavao od jula do septembra iste godine, sa Penavićem, koji ga je u jednom napuštenom bunkeru kod Maribora obučio za rukovanje eksplozivnim napravama, a kasnije je u Štutgartu završio i specijalni kurs za obuku diverzanata. Na suđenju je ispričao da je za diverziju u bioskopu sa Penavićem iz Maribora doneo eksploziv u plastičnom omotu, sa uređajima za paljenje.

U parku kod bioskopa su povezali eksploziv sa baterijama i aktiviranim satnim mehanizmom. Miljenko je potom tempiranu minu, pojačanu čeličnim gelerima radi efikasnijeg delovanja na živu silu, uneo u gornju salu bioskopa.

Eksplozivnu napravu postavio je između naslona i sedišta broj 6 u 16. redu za vreme prikazivanja filma „Risifi u Panami“. Kad je počelo prikazivanje filma, napustio je gledalište, posle čega je nastupila snažna eksplozija.

Podmetnuo bombu 13. jula 1968. u sali bioskopa

Arhiva

Podmetnuo bombu 13. jula 1968. u sali bioskopa, Foto: Arhiva

Hrkač je na prvom suđenju priznao da je sredinom avgusta 1968. u Štutgartu pred funkcionerima HOP Nikom i Ivanom Kovačićem podneo izveštaj o diverziji u Beogradu, položio zakletvu na vernost organizaciji i primio nagradu od 2.500 nemačkih maraka.

Priznao je i da je 25. septembra, sat posle ponoći, u parku pred Železničkom stanicom u Beogradu pripremio za dejstvo, zajedno sa Penavićem, tri čelične mine. U optužnici piše da su ih predali u garderobu u jednoj putnoj torbi od skaja i udaljili se u pravcu Zemuna. Torbu je, rekao je, predao Penavić. Međutim, kasnije je promenio priču i tvrdio da nema veze sa diverzijama, ali da će to ipak ponoviti pred sudom jer se boji odmazde nad njegovom porodicom. Naveo je da je glavni čovek ustaške terorističke organizacije u Mariboru bio njegov stariji brat Božo, a da je on samo pravio mine.

Šuškalo se da je  žrtvi posvetio pesmu: Dragojević

Vladimir Nešović

Šuškalo se da je žrtvi posvetio pesmu: Dragojević, Foto: Vladimir Nešović

 

Oliver pesmu posvetio Magdaleni?

Studentkinja iz Beograda Magdalena Novaković sela je te večeri red iza mesta koje joj je bilo označeno na karti. U bioskop je došla s dečkom, koji je takođe povređen. Budući da su bili pred svadbom, mladić joj je i posle nesreće zbog koje je postala invalid nudio brak, ali je ona to odbila. Šuškalo se da je Oliver Dragojević pesmu „Magdalena“ posvetio njoj. Magdalena je išla u srednju mašinsku školu, nakon čega je upisala fakultet. Milan Stupar i Magdalena Novaković seli su te večeri pogrešno u 17. red na sedišta 6 i 7, dok je diverzant na sedištu 7 u 16. redu sedeo na mestu za koje nije imao ulaznicu.

 

Štitio brata?

Mihajlo Mihajlov, najpoznatiji antikomunistički disident Jugoslavije, koji je sa Hrkačem bio u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, bio je ubeđen da Hrkač nikako nije mogao da podmetne bombu, a po njemu, jedino što ga je teretilo bila su njegova „apsolutno nemotivisana priznanja krivice“ prilikom istrage i suđenja. On je tvrdio da je Hrkač istovremeno pružio neoborivi alibi jer se ispostavilo se da je tog dana radio u ljubljanskoj ciglani i da fizički nije mogao da izvrši diverziju. Mihajlov je tvrdio da je iz arhiva SUP-a nestao magnetofonski zapis prvog saslušanja Hrkača u Mostaru, za vreme kojeg je dobrovoljno priznao da je podmetnuo bombu u zamenu za zaposlenje u Mostaru. - Kada sam ga upitao zašto je priznao nešto što nije učinio, kazao mi je: „Pa tukli su me“- ispričao je Mihajlov za medije, ističući da Hrkač nije odavao utisak čoveka koji bi se mogao batinama smrtno preplašiti te da je verovatno štitio starijeg brata Božu, koji je bio upleten u diverziju.

Komentari (8)

Кутузов

08.08.2016 22:26

"Ти не знаде мрети крај сломљеног мача,на пољима родним бранећи их часно,китио си цвећем сваког освајача,певао им химне бестидно и гласно"...

nemanjask

08.08.2016 23:43

Zašto niko ne kaže celu istinu? Zašto je zabranjeno reći da su režim u SFRJ htele da sruše prvo zapadne sile a pri tome su koristili proverene saradnike, ustaše, koji su im bili naj podesniji za to? Zašto niko ne kaže ko je organizovao sve? Da li stvarno mislite da su polu-pismene ustaše iz Hercegovine u stanju da organizuju tako nešto? Svo zlo koje se desilo na ovim prostorima je zakuvano u poznatoj kuhinji MI6 i Scottland Yard-a, od njjihovog pulena Pavelića do danas!

jura

09.08.2016 06:12

A zasto je ovaj tekst uopce objavljen, svjeza vijest nije po godinama...nego cisto onako...da se ne zaborave ustase ili u Hr cetnici i huskacke tenzije , a povecava i tiraz u zadnje vrijeme

Драгомир

09.08.2016 06:50

Девојка која је остала без обе ноге је моја школска из средње машинске ,,Петар Драпшин,,.У поменути биоскоп најмање по два пута недељно смо ми млади ишли.Две сале су увек биле пуне непрестано.Хркач је ухваћен и све описао у детаље како је подметнуо експлозив а сада читам глупости да као јесте да није?Наговорили га да призна?Ма није ваљда!Каква су усташка села у Херцеговини причало се да ни Титини милиционери или војници тамо нису смели да оду?

Feniks1

09.08.2016 07:00

Bila je jedna druga pjesma posvecena toj Magdaleni , imao sam tu plocu davno . Ako neko zna ime pjevaca , molim da ga napise . Tekst je isao "Magdalena , Magdalena mladosti i cvijete , sta si kome kriva , zasto ti se svete ?" " U tom casu zacuo se vrisak, prasak bombe raznio ti noge .. " Mogli ste i napisati vise o toj Magdaleni danas . Kad su ustase upale oko Bugojna , kao ucenik sam otisao i trazio pusku da ih dobrovoljno ganjam , u vojni odsjek . Svako dobro Magdalena .

Dragan

09.08.2016 19:48

@Feniks1 - Pevač se zove Žika Nikolić, a pesma Magdalena, Magdalena

Feniks1

11.08.2016 04:55

@Feniks1 - Hvala Dragane . Koincidencija je da sam prije nego sto sam procitao Vas odgovor , sam pronasao i slusao tu pjesmu . Ima na jutjub Žika Nikolić Magdalena Magdalena (1970) Toga dana trčala si gradom u zagrljaj voljenog čoveka, nesreća je dolazila kradom, ni slutila nisi da te čeka. Magdalena, Magdalena, mladosti i cvete, šta si kome kriva, zašto ti se svete? Želela si zagrljaj i stisak, ko svi mladi i poljupce mnoge, u tom času začuo se vrisak - prasak bombe raznese ti noge.

mister x

09.08.2016 20:59

Jeste to uradio Hrkac ali ne ovaj sto je osudjen,vec njegov brat .Mihajlov je u pravu,To se suskalo i ranije.