Duško Jovanović
Foto: Alo/Foto: Alo!

Posle pravog leta koje smo imali u prvoj polovini aprila, već od polovine tog meseca ponovo su nas zatekli sneg i jutarnji mrazevi. Pitanja se sama nameću - da li je i kolika šteta napravljena procvetalom voću, hoće li setva biti odložena, kakvi će biti prinosi, da li će hrana poskupeti… Sve to u prvi plan ponovo stavlja pitanja o osiguranju poljoprivrede.

Na sreću svih nas, farmeri su shvatili da se klima menja i da su aprilski mrazevi postali uobičajeni na ovim prostorima. Jedina prava zaštita od toga, uključujući i iznenadne oluje kojih je bilo ranijih godina u aprilu i maju, jeste polisa osiguranja i situacija sa osiguranjem u toj oblasti ide nabolje. Sporo, ali se popravlja - kaže generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije Duško Jovanović.

Koliko je obradivih površina osigurano?

Osigurano je skoro 15% obradivih površina.  Za zaštitu u vidu polise osiguranja odlučuje se 5% individualnih proizvođača, što je rast u odnosu na raniji period. Problem je što je u njihovom posedu čak oko 80% obradivih površina. Za osiguranje se češće odlučuju pravna lica, ali je u njihovom vlasništvu samo oko 15% obradivih površina.

Šta poljoprivrednik dobija polisom osiguranja?

Može da bude siguran da će mu šteta biti nadoknađena i da će u najkraćem roku moći da nastavi da obrađuje zemlju i zarađuje za život. Osiguravači nude nekoliko različitih polisa za osiguranje poljoprivrede. Osnovno je klasično osiguranje od grada, požara i groma i nju poseduje 90% osiguranih ratara. Nažalost, mnogo manje je poljoprivreda osigurana od oluje, jesenjeg ili prolećnog mraza, poplave ili gubitka količine i kvaliteta ploda, a ti rizici su sve češći i nanose gubitke na više godina.

Da li je cena osiguranja ta koja „odvlači“ poljoprivrednike da se osiguraju u većem procentu?

Hektar poljoprivredne kulture se osigurava za 3-5% vrednosti onoga što može da se zaradi. Visina premije, kao i visina sume osiguranja mogu da variraju, u zavisnosti od toga da li je i koliko određeno područje rizično. Treba podsetiti i na to da država subvencioniše premiju osiguranja, a da i osiguravači odobravaju određene pogodnosti i popuste. Dakle, cena polise osiguranja nije argument za one koji „pogledom u nebo“ čuvaju svoj rod i prihod.

Jovanović dodaje i da je potrebno veće partnerstvo države i osiguravača, kako bi porastao broj osiguranih obradivih površina.

U poljoprivredi postoji negativna selekcija u osiguranju jer se osiguravaju samo oni koji imaju štete. To može da se prevaziđe ako svi budu stimulisani da se uključe u osiguranje, jer će time biti povećan obuhvat osiguranja.

Iz Udruženja osiguravača Srbije već dugo se priča o osiguranju od katastrofalnih nezgoda. O kakvom osiguranju je reč?

Kod nas poplave prave ogromnu štetu već godinama, a spadamo i u trusna područja gde zemljotresi mogu da budu sa teškim posledicama. Polise osiguranja od katastrofalnih rizika mogle bi da reše problem ogromne štete koje ostaju posle takvih rizika. Osloniti se na solidarnost drugih i pomoć države prilično je neozbilјno, posebno za one koji žive od poljoprivrede.

Kako bi se te polise prodavale?

Smatram da bi polisa osiguranja od katastrofalnih rizika trebalo da bude obavezna, jer tada ne bi bila skupa i svi bi mogli da je kupe. Takva polisa bi rešila problem osiguranja imovine građana, ali bi i država bila rasterećena, jer ne bi više sama finansirala saniranje šteta. Deo prikuplјenih sredstava osiguravači bi vraćali kroz preventivne i infrastrukturne projekte što znači dodatnu korist za građane i državu. Sa druge strane, iza naših osiguravača stajale bi najveće reosiguravajuće kuće, pa ni rad društava, u slučaju isplate ogromne štete, ne bi bio ugrožen.

Stabilan sektor

Postoji nekoliko modela javno-privatnog partnerstva, ali je svima zajednička veza države, osiguravača i reosiguravača. Kapaciteti pojedinih osiguravača nisu dovolјni za tu vrstu osiguranja, kao što ni država ne može sama da podnese tolike štete, kaže generalni sekretar UOS. Dodaje i da ključni pokazatelji industrije osiguranja rastu već deset godina i da su više nego udvostručene ukupna i premija po glavi stanovnika, kao i iznos rešenih šteta. To je dokaz stabilnosti sektora, a u velikoj meri za to su zaslužne odluke i preporuke Narodne banke Srbije, na čelu sa guvernerom Jorgovankom Tabaković.

BONUS VIDEO:

 

https://www.tiktok.com/@alo_portal/video/7363952974827179270?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7359958177829586438

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading