Država Srbija je tokom prethodnih meseci preduzela odlučne i koordinisane mere kako bi zaštitila životni standard građana i očuvala makroekonomsku stabilnost.

Delovanje državnih organa bilo je usmereno na one sektore koji imaju direktan i snažan uticaj na svakodnevni život stanovništva, pre svega bankarski sektor i tržište osnovnih životnih namirnica.

Jedan od prvih koraka odnosio se na pooštravanje kontrole nad radom banaka i smanjenje troškova bankarskih usluga. Cilj ove politike bio je da se rasterete građani i privreda, naročito u segmentu potrošačkih i stambenih kredita, ali i da se uvede veća transparentnost u formiranju kamatnih stopa i naknada. Država je jasno stavila do znanja da finansijski sektor mora imati veću društvenu odgovornost.

Istovremeno je država reagovala i na rast cena u maloprodaji i veletrgovini, prepoznajući da su pojedini trgovinski lanci, koristeći tržišni položaj napravili kartel i značajno uvećali marže. Ograničavanjem marži na širok spektar osnovnih proizvoda država je zaštitila potrošače od takvog ponašanja trgovinskih lanaca.

Ova odluka omogućila je stabilizaciju cena hrane i drugih osnovnih potrepština, što je imalo neposredan pozitivan efekat na kućne budžete građana.

Rezultat takvog delovanja države vidi se u činjenici da je inflacija u trećem kvartalu ove godine bila 2,8 procenata. To je omogućilo očuvanje kupovne moći građana ali i jačanje privrede.

Ovim odlučnim merama Srbija je, za razliku od država u okruženju i mnogih državljanstvo u Evropi uspela da sačuva ekonomsku stabilnost i da spreči da građani osete sve negativne efekte kroz koje prolazi svetska ekonomija nakon epidemije i početka rata koji se vodi u Ukrajini.