ENERGETSKA KRIZA U HRVATSKOJ Od danas sve cene idu gore, građanima stižu uvećani računi za struju

 Do 1. aprila ove godine potrošači u javnoj usluzi plaćali su prosečne 32 lipe za kilovatsat, a od 1.aprila taj će iznos biti 48 lipa za kilovatsat, tvrde u Vladi. No, ne idu gore samo cene struje.

Koja sve poskupljenja od danas čekaju i što to znači za građane Hrvatske.

1. Koliko od 1. aprila poskupljuju električna energija i plin za domaćinstva?

- Prema izjavama Vlade i HEP-a, električna energija za domaćinstva koja ju kupuju u tzv. javnoj usluzi bit će skuplja za prosečnih devet posto. Za domaćinstva koja kupuju plin u javnoj usluzi, prema objavi Hrvatske energetske regulatorne agencije, plin će biti skuplji za prosečnih 20 posto.

2. Koliki iznos poskupljenje električne energije i plina donosi na računima za građane?

- Domaćinstvo s prosečnim ukupnim godišnjim računom za struju od 3.400 kuna, prema primeru koji su izložili Vlada i HEP, od 1. aprila imaće godišnji račun veći za 325 kuna ili za 27 kuna mesečno. Do 1.aprila ove godine potrošači u javnoj usluzi plaćali su prosečne 32 lipe za kilovatsat, a od 1. aprila taj će iznos biti 48 lipa za kilovatsat.

3. Mogu li građani plaćati električnu i energiju i plin po nižim cenama od tarifa koje stupaju na snagu 1. april ?

- Navedena poskupljenja od 1. aprila vrede za upotrebu električnom energijom i plinom u javnoj usluzi, a svaki potrošač može ugovarati opskrbu strujom i plinom na tržištu koje nije obvezano cijenama javne usluge. Kućanstva koja žele izaći iz javne usluge trebaju proučiti ponude opskrbljivača, a, primjerice, HEP Opskrba je objavila da će od 1. aprila povećati cene i u tržišnom modelu.

4. Zašto su od 1. aprila više cene električne energije?

- Krajem prošle godine cijene električne energije na europskim burzama skočile su za 30 posto. Hrvatska godišnje uvozi oko deset posto svoje potrošnje struje, no značajno su poskupjeli energenti, nafta, ugljen i plin, koji se koriste u vlastitoj proizvodnji električne energije. Za petinu domaće proizvodnje struje koriste se plin i ugljen.

5. Zašto su od 1.aprila više cene plina?

- Cijena plina na tržištima s kojih ga Hrvatska nabavlja već krajem prošle godine otišle su "gore" za 70 posto. Nakon ruske agresije na Ukrajinu plin je dodatno poskupio, ali se za trošak nabave plina u cijeni plina koju plaćaju kućanstva uzimaju višemjesečni prosjeci. Budući da Hrvatska 79 posto svojih godišnjih potreba za plinom nabavlja iz uvoza, globalni rast cijena mora se odraziti na troškove grijanja i druge upotrebe plina za građane.

6. Kako je vlada delovala na cenu električne energije u javnoj usluzi od 1. aprila?

- Pretežiti dio globalnog rasta cena električne energije i energenata za domaću proizvodnju struje, prema odluci Vlade, podneće HEP, i to u iznosu od gotovo pola milijarde kuna. U sastavu HEP-a je jedini domaći distributer električne energije čije, primjerice, usluge prenosa i mreže u završnici plaćaju građani u svojim računima.

7. Kako je vlada delovala na cenu plina u javnoj usluzi od 1. aprila?

- Vlada je smanjila PDV na opskrbu plinom i toplinskom energijom. Stopa PDV-a na opskrbu plinom smanjena je s 25 na pet posto od 1. travnja ove do 31. ožujka iduće godine, a nova stopa PDV-a na toplinsku energiju je 13 posto umjesto donedavnih 25 posto. Od 31. ožujka iduće godine i PDV na plin bi trebao biti 13 posto, ali je Vlada ostavila mogućnost da stopa i nakon toga bude pet posto.

8. Kako će vlada pomoći socijalno ugroženima platiti veće račune za električnu energiju i plin?

- Korisnicima zajamčene minimalne naknade, a reč je o oko 50 tisuća građana, dobit će bonove na iznose od hiljadu kuna za plaćanje električne energije i plina. Do sada je taj bon bio 800 kuna. Korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi domaćinstva, njih oko 40 tisuća, dobit će bon od 1.750 kuna za plaćanje struje i plina, što je povećanje od 250 kuna. Uz to, proširuje se obuhvat korisnika naknade za ugrožene kupce energenata za 5.700 osoba.

9. Kako će vlada pomoći penzionerima s prosečnim platama platiti veće račune za električnu energiju?

- Vlada uvodi jednokratni energetski dodatak na mirovine do 4.000 kuna, a u tu kategoriju ulazi i ostvaruje pravo na energetski dodatak blizu 730 tisuća umirovljenika. Za mirovine do 1.500 kuna energetski dodatak će iznositi 1.200 kuna, a za mirovine između 1.500 do 2.000 kuna dodatak će biti 900 kuna. Najviše umirovljenika iz ovog paketa pomoći ima mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, a njima će biti isplaćen energetski dodatak od 600 kuna. Pomoć od 400 kuna namijenjena je umirovljenicima s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna.

10. Koja dodatna porezna rasterećenja stupaju na snagu?

- Kako bi ublažila tekući rast cena proizvoda u trgovinama zbog već ubeleženog rasta cena plina i povećanih cena električne energije i plina koje stupaju na snagu, država je smanjila stope PDV-a na niz proizvoda. S 13 na pet posto smanjene su stope PDV-a na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti te dečju hranu. Porezno opterećenje na margarin i maslac smanjuje se s 25 na pet posto. Higijenski ulošci i tamponi do sada su oporezivani s maksimalnom stopom PDV-a, a ubuduće će s 13 posto. Ulaznice na sportske i kulturne događaje od 1. travnja oporezuju se po stopi od pet posto.

11. Kako će vlada pomoći gospodarstvu na udaru većih cena električne energije i plina?

- U fokusu državnih subvencija za plaćanje energenata koje stupaju na snagu su poljoprivrednici i ribari. Uvodi se program potpora male vrednosti poljoprivrednicima za nabavu umetnog gnojiva od 450 kuna za prvih deset hektara te 250 kuna na svakih idućih deset hektara zasađenih površina. Ribari mogu računati na potpore ukupnog iznosa od 50 milijuna kuna. Uz to, smanjuje se PDV na gnojivo, sadnice i pesticide.

12. Kako će vlada pomoći uslužnom sektoru na udaru većih cijena električne energije i plina?

- Na proračunske naknade za plaćanje većih računa za energente mogu od 1. aprila računati pružatelji smeštaja, organizovanog stanovanja i boravka te porodice. Za oko hiljadu pravnih osoba u organizovanom smeštaju i boravku predviđene su mesečne naknade od hiljadu do 4.000 kuna. Udomiteljske obitelji mogu računati na mjesečne potpore od 400 kuna. Ukupno je riječ o 2.570 udomiteljskih obitelji kojima su namijenjene potpore.

13. Koliki je ukupni iznos vladina paketa mera pomoći građanima za ublažavanje rasta cena energenata i ko će to platiti?

- Ukupni proračunski trošak pomoći građanima kako bi prebrodili rast cena električne energije i plina procenjuje se na 4,8 milijardi kuna. Budući da najveći deo spomenutog iznosa, prema Vladinoj prezentaciji, predstavlja smanjenje prihoda od PDV-a, 2,1 milijardu kuna ili 43 posto ukupnog iznosa pomoći, a vodeći računa o tome da se povećavaju socijalni transferi i da se uvodi jednokratni energetski dodatak umirovljenicima, jasno je da će teret pomoći ići na račun javnih financija, odnosno budžetskog deficita koji se obično podmiruje daljnjim zaduživanjem ili, u boljoj varijanti, proračunskim preraspodelama.

14. Kakvo bi poskupljenje električne energije i plina nastupilo od 1. aprila bez intervencija države?

- U slučaju električne energije "tržišni pristup" u primeni globalnog rasta cena na domaće kupce struje značio bi poskupljenje od oko 30 posto, uz ogradu da se uvoz struje može ograničiti ili zameniti povećanom domaćom proizvodnjom. Kada je u pitanju plin, tu bi prelivanje globalnog rasta na domaće cene bilo radikalno, za oko 80 posto, ali i neminovno jer povećanje vlastite proizvodnje nije izvedivo u kratkom roku.

 

 

 

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI