Kiruna
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Kiruna je grad sa 23.000 stanovnika čija je sudbina uvek bila tesno povezana s najvećim podzemnim rudnikom gvožđa u Evropi.

Osnovan je pre oko 125 godina na krajnjem severu Švedske kako bi pružio smeštaj zaposlenima u rudarsko-industrijskom kompleksu, a trenutno je celo naselje u fazi preseljenja na novu lokaciju tri kilometra istočnije usled širenja rudarskih operacija.

Rudnik kojim upravlja švedska državna kompanija LKAB i koji podmiruje 80 odsto evropskih potreba za gvožđem sada ima potencijal da postane i najvažniji evropski rudnik kritičnih sirovina. Prošle godine je ova kompanija saopštila da su u neposrednoj blizini postojećih aktivnih rudnika u Kiruni, u ležištu Per Geijer, pronađene velike rezerve minerala retke zemlje koji spadaju u ključne sirovine za zelenu tranziciju.

Procenjuje se da na ležištu Per Geijer ima više od milion tona oksida praseodima ili neodima. To bi bilo dovoljno da se zadovolji veliki deo buduće potražnje EU za proizvodnjom trajnih magneta koji su potrebni za elektromotore za električna vozila i vetroturbine. Minerali retkih zemalja su, kao i litijum, ključni za funkcionisanje svih savremenih tehnologija, uključujući i baterije, a važni su i za vojnu industriju.

Premeštanje naselja na novu lokaciju počelo je pre desetak godina. Reakcije građana su podeljene, ali su svesni važnosti ovog rudnika za njihovu zajednicu i celu zemlju.

Vlasti planiraju da premeste sve postojeće zgrade u Kiruni jednu po jednu na alternativnu lokaciju koja se naziva Nova Kiruna. Ovaj projekat uključuje premeštanje oko 3.000 stambenih jedinica, kao i javnih, komercijalnih i rekreativnih zgrada, uključujući lokalnu luteransku crkvu koja je sagrađena 1912. godine.

Prvi centralni delovi Nove Kirune svečano su predstavljeni u septembru 2022. godine. Gradska većnica Kirune bila je prvi novi objekat. Iako stvaranje novog grada predstavlja ogroman izazov za vlasti i stanovnike, posmatra se kao važan korak ka sigurnijoj budućnosti.

Selidba najsevernijeg švedskog grada trajaće još najmanje deset godina, a možda i duže ako se rudnik bude dalje širio u budućnosti, što deluje izvesno ako se u obzir uzmu nalazišta kritičnih sirovina za kojima vlada velika potražnja svuda u svetu.

Otkriće minerala retke zemlje je dobra vest ne samo za LKAB, region i švedski narod, već i za celu Evropu koja pokušava da osigura nezavisnost u snabdevanju ključnim sirovinama za zelenu i digitalnu tranziciju.

U Evropi je trenutno jedna od važnijih tema kako razviti odgovornu, održivu eksploataciju kritičnih sirovina poput litijuma i minerala retke zemlje. Očekuje se da će potražnja dramatično porasti zbog elektrifikacije, što može dovesti do globalne nestašice u vreme rastućih geopolitičkih tenzija. Prema proceni Evropske komisije, potražnja za litijumom će porasti tri puta, a za mineralima retke zemlje više od pet puta do 2030. godine. Danas je Evropa zavisna od uvoza ovih sirovina, gde Kina potpuno dominira tržištem, što povećava ranjivost evropske industrije.

Istraživanja su takođe pokazala da ležište sadrži do sedam puta više fosfora od rude koju LKAB danas kopa u Kiruni. Fosfor je jedan od tri najvažnija sastojka za proizvodnju mineralnih đubriva i takođe se nalazi se na popisu kritičnih sirovina EU, zajedno sa litijumom, bakrom, kobaltom…

Iako ovo otkriće može značiti značajan napredak za Švedsku u pogledu ekološke tranzicije, radovi ne mogu početi bez dozvola koje se u rudarskoj industriji obično čekaju dugo. Kompanija LKAB se nada da će postupak biti ubrzan na osnovu nedavno usvojenog EU Zakona o kritičnim sirovinama koji je donet s ciljem da podstakne istraživanja, rudarenje i preradu strateških minerala na tlu Evrope.

BONUS VIDEO:

 

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading