EKSKLUZIVNO U depozitu Višeg suda u Beogradu čuvaju se predmeti koji svedoče o najmračnijim ljudskim sudbinama
U najlonima stoji sekira kojom je seksualno zlostavljani mladić nasmrt unakazio usvojitelja, pored je škorpion sa prigušivačem, kojim je reketašu sasut jedan šaržer u teme. Minijaturni primerak „litl rom džo“, kalibra 22 milimetra, potiče iz kolekcije policajca, a poznat je kao mali ubica, jer staje na dlan, dok se redak primerak revolvera „lebel M-1892“, koji je zaplenjen posle mafijaškog obračuna od pre 25 godina, čuva i posle predviđenog roka, jer Viši sud u Beogradu planira da ga ponudi muzeju oružja MUP-a Srbije.
Tokom 94 godine postojanja, Viši sud u Beogradu je svojim presudama obeležio istoriju moderne srpske državnosti, dok je svaka godina ovog suda upamćena po nekom sudskom procesu.
Ekipa "Alo!" je imala ekskluzivan uvid u deo predmeta sa mesta zločina koji svedoče o teškim i tragičnim sudbinama, a čuvaju se u depozitu Višeg suda u beogradskoj Palati pravde.

Foto: Vladimir Marković
Palata pravde u Beogradu
Viši sud u Beogradu najveći u jugoistočnoj Evropi
Monografija Višeg suda u Beogradu predstavljena je 2018. godine povodom obeležavanja 90 godina od donošenja Zakona o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 1928. godine, kojim je uspostavljena savremena organizacija sudova.
Predsednik Višeg suda u Beogradu sudija Vrhovnog kasacionog suda Aleksandar Stepanović ističe da monografija prikazuje devet decenija bogate istorije prestoničkog suda, njegovog razvoja i suočavanja sa brojnim izazovima, koji su nosili burni istorijski događaji na ovim prostorima. Dragocenost njene sadržine čine i bibliografski podaci sudija nekadašnjeg Okružnog suda, sadašnjeg Višeg suda u Beogradu, koji su iza sebe ostavili neizbrisiv trag jer su svojim odlukama dali epilog mnogim važnim društvenim i političkim događajima i ujedno kreirali neprocenjiv izvor današnje sudske prakse.
Monografija podseća da je prvim Zakonom o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 1928. ženama bilo zabranjeno da budu sudije. Za razliku od tog vremena, danas većinu sudija čine žene, njih 1.860 naspram 766 muškaraca, a mnoge od njih su na važnim pravosudnim funkcijama. Viši sud u Beogradu, sa svojih 11 sudskih odeljenja i stotinu sudija, trenutno je najveći sud tog ranga u Srbiji i jugoistočnoj Evropi. Na području čiju stvarnu nadležnost pokriva, živi oko dva miliona stanovnika i rešava oko 50.000 slučajeva godišnje.
Foto: Vladimir Marković
Pištolj zaplenjen prilikom hapšenja narko-dilera
U depozit je nemoguće ući zbog mera bezbednosti koje propisuju da samo zaposleni imaju pristup kutijama u kojima se čuvaju dokazi sa mesta svirepih ubistava, bizarnih obračuna i nastranih iživljavanja manijaka.
Na kolicima punih registara, većina je požutela od stajanja. Jedan debeli sudski spis iskrzanih ivica je star čak 50 godina, ali čuva zapisnike sa suđenja iz 1971. godine. Predmeti sa mesta zločina uvijeni su u debeli neprozirni najlon i na prvi pogled ne ukazuju na pomračeni um ubice. Na svakom visi cedulja sa „masnim“ brojem ispisanim markerom i skraćenicom KDP, koja označava „korpus delikti“ - takozvani neoborivi dokaz.
Foto: Vladimir Marković
Satara okrvavljena pre 22 godine kada je ćerka ubila majku
Nakratko odmotani najloni otkrivaju „prljav veš“ zločina koji su svojevremeno bili u žiži javnosti. Šef depozita stavlja gumene rukavice i pokazuje nam sataru koja je okrvavljena pre 22 godine, kada je žena posle nervnog sloma besomučno udarala majku i presudila joj na spavanju sa 13 udaraca po glavi i 10 po rukama.
Foto: Vladimir Marković
Sekira kojom je seksualno zlostavljani mladić ubio svog usvojitelja
Sekira sa izlizanom drvenom drškom nađena je u kući na periferiji Beograda. Mladić bez roditelja je njom ubio svog usvojitelja nasilnika, jer ga je vređao i terao da sa njim legne u krevet, a onda prisiljavao na analni seks. Dok mu je perverznjak dodirivao polni organ, mladić se istrgao. Kada je bludnik potrčao za njim, sirotan je zgrabio sekiru koja je stajala u sobi. Udarao ga je po glavi sve dok ga nije unakazio. Bestidnik je zatečen na podu, sa smaknutim pantalonama i gaćama, dok je mladić osuđen za ubistvo na mah.
Foto: Vladimir Marković
„Škorpion“ sa prigušivačem, kojim je ubijen beogradski reketaš
„Škorpion“ sa prigušivačem nađen je u stanu čoveka koji je hladnokrvno ubio mafijaša koji ga je dve godine reketirao i uzeo mu oko 100.000 maraka. Kada je došao da mu traži novac za navodnu zaštitu i zapretio mu likvidacijom, žrtvi je pukao film, zgrabio je „škorpion“ i sasuo mu osam metaka u teme i potiljak. Telo je uvio u ćebe, odvezao ga na periferiju i zakopao u njivi.
Foto: Vladimir Marković
Pištolj „mali ubica“, veličine dlana, potiče iz kolekcije jednog policajca
Najbezazlenije deluju prazne čaure, dok ubedljivi primat ima oružje zaplenjeno prilikom hapšenja narko-dilera i obračuna mafijaša - puške, krateži i pištolji od masivnih „magnum“, preko revolvera „smit i veson“, olovke-pištolja do minijaturnog primerka „litl rom džo“, kalibra 22 milimetra, poznatog kao „mali ubica“. Ovaj pištolj staje na dlan i potiče iz kolekcije jednog policajca, strastvenog kolekcionara oružja.

Foto: Vladimir Marković
Revolver „lebel“ M-1892, kalibra 8 milimetara, biće ponuđen muzeju MUP-a
Redak primerak revolvera „lebel“ M-1892, kalibra osam milimetara, zaplenjen je pre 25 godina, posle uličnog obračuna kriminalaca. Sačuvan je i posle predviđenog roka jer Viši sud u Beogradu planira da ga ponudi muzeju oružja MUP-a Srbije.

Foto: Terorista Miljenko Hrkač
Atentat u skupštini, Žanka Stokić, terorista iz bioskopa...
Sudski epilog pred prvostepenim sudom u Beogradu, ubrzo nakon donošenja Zakona o uređenju redovnih sudova iz 1928. godine, dobio je i atentat u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, koji je izvršen 20. juna 1928. godine. Optuženi Puniša Račić, narodni poslanik, osuđen je 7. juna 1929. na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina za ubistvo grupe narodnih poslanika Hrvatske seljačke stranke.
U nizu brojnih suđenja ostalo je upamćeno i suđenje za ubistvo studenta Pravnog fakulteta Žarka Marinovića, izvršeno 4. aprila 1936. tokom studentskog štrajka protiv jačanja fašizma. Posle Drugog svetskog rata, 1945. je počelo suđenje Živani Žanki Stokić, poznatoj srpskoj glumici, koja je osuđena na kaznu gubitka srpske nacionalne časti. Isti sud je 64 godine kasnije doneo odluku o njenoj rehabilitaciji.
Suđenje za prvi teroristički napad koji se odigrao u posleratnoj Jugoslaviji, 1965. u beogradskom bioskopu „20. oktobar“ okončano je presudom kojom je terorista Miljenko Hrkač (30) osuđen na smrtnu kaznu, koja je izvršena u januaru 1978. godine.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)