Leonid Brežnjev
screenshoot/Youtube
Leonid Brežnjev

screenshoot/Youtube

Leonid Brežnjev, Foto: screenshoot/Youtube

I ljubljenje muškaraca bilo je veoma popularno. Muškarci su se ljubili u specijalnim prilikama, u ratnim pobedama, nakon velikih bitki.

Lideri SSSR-a bili su, takođe, poznati po toplom zagrljaju i prisnom poljupcu. Staljin je ljubio sovjetske pilote, a Hruščov prvog čoveka u svemiru Jurija Gagarina.

Udarne vesti

img

RUDARI IZ KOLUBARE KRENULI U TRI UJUTRU ZA BEOGRAD: Koračaju ka prestonici - sve za predsednika i državu (FOTO)

img

Veličanstven prizor: Razvijena najveća srpska zastava u istoriji; Predsednik Srbije zajedno sa narodom FOTO

img

DAN KOJI ĆE PROMENITI SVE! Ne damo Srbiju: Ovo nije skup, ovo je zavet (FOTO, VIDEO)

Ali najpoznatiji po sočnom poljupcu u usta bio je Leonid Brežnjev, glavni sekretar sovjetske komunističke partije od 1964. do 1982. godine. Povodom tih poljubaca kolale su mnoge šale. Takozvani trojni Brežnjev je postao čuven u svetu: jedan u levi obraz, jedan u desni i treći poljubac usne na usne.

Neki državnici nisu bili srećni zbog takvog načina pozdravljanja i tražili su način da ga eskiviraju. Tako je kubanski lider Fidel Kastro odlučio da nakon sletanja u Moskvu izađe iz aviona s cigarom u ustima. Brežnjev je jednostavno ostao bez mogućnosti da pokaže svoju rusku dobrodošlicu.

Rumunski lider Nikolaj Čaušesku, koji je navodno patio od bakteriofobije, našao je način da izbegne poljubac i pritom ne uvredi Brežnjeva. Istina, nije poznato kako mu je to uspelo. Možda je stvar bila u tome što je Rumunija uživala poseban status u Istočnom bloku.

Neki državnici ipak nisu imali ništa protiv ljubakanja sa sovjetskim vođom komunističke partije. Poljubac premijerke Indije Indire Gandi i Brežnjeva i danas krasi zid njenog doma – muzeja.

Međutim, o jednom poljupcu pričalo se decenijama. Poljubac Tita i Brežnjeva je, kažu, bio tako jak da je Josipu Brozu prokrvarila usna.

Ali najpoznatiji poljubac Brežnjeva je svakako onaj s vođom Istočne Nemačke Erihom Honekerom 1979. godine, koji je postao besmrtan zahvaljujući slikaru Dmitriju Vrubelju.

Umetničko delo je naslikano na Berlinskom zidu uz reči: “Bože, pomozi mi da preživim ovu smrtonosnu ljubav!”.