Stručnjaci sada znaju kako biljni svet koristi magnetne signale za komunikaciju ili za upozorenje o obolenju
Biljka mesožderka, Venerina muholovka (lat. dionaea muscipula), sama po sebi dovoljno fascinantna, a sada su naučnici došli do otkrića to jest, neverojatnu osobinu biljke mesožderke da ona prilikom zatvaranja listova ona stvara merljivo magnetno polje.
Naučnici već od pre znaju da biljke koriste električne signale kao neku vrstu nervnog sistema. Sumnjali su da u tu svrhu koriste i magnetizam, ali je bilo teško evidentirati takav proces, piše Science Alert.
2011. godine su pokušali registrovati magnetno polje oko neobične biljke amorphophallus titanium koju ponekad nazivaju i "Cvet leša" jer ima vrlo neugodan miris. Koristili su atomske magnetometre koji mogu otkriti najmanje fluktuacije u magnetskom polju.
S obzirom na to da su primetili da biljka stvara skoro pa neprimetno magnetno polje rekli su kako će sledeći put raditi analizu na nekoj drugoj, manjoj biljci.
"Uspeli smo pokazati da akcijski potencijali u višestaničnom biljnom sistemu proizvode merljiva magnetna polja, što nikada pre nije bilo potvrđeno", izjavila je fizičarka Anne Fabricant sa Univerziteta Džons Gutenberg (JGU) u Nemačkoj.
"Akcijski potencijali" su zapravo brzi naleti električne aktivnosti, a Venerova muholovka može imati više takvih okidača. Ako tu biljku dodirnete, povredite, izložite toploti ili hladnoći, tada se pokreću njeni akcijski potencijali.
Stručnjaci su tokom ovog istraživanja koristili toplotnu stimulaciju za aktiviranje električne aktivnosti i pomoću magnetometra merili magnetske fluktuacije. Izmerili su nivo magnetske aktivnosti koja je usporediva sa snagom nervnih impulsa kod ljudi, odnosno koja je milion puta slabija od magnetskog polja planete Zemlje
"Osim dokaza o postojanju te pojave, naša otkrića krče put ka razumevanju molekularne osnove biomagnetizma u biljkama", pišu istraživači u studiji.
"U budućnosti će se magnetometrija koristiti za proučavanje električne signalizacije na velikim udaljenostima kod različitih biljnih vrsta i za razvoj neinvazivne dijagnostike biljnog stresa i bolesti", dodali su.
BONUS VIDEO
Naša preporuka