Jedan od prvih pokreta koje mnogi vozači prave nakon pokretanja motora jeste pritiskanje dugmeta za isključivanje start-stop sistema.

Ova tehnologija, serijski ugrađena u skoro svaki novi automobil sa ciljem uštede goriva i smanjenja emisija, postala je sinonim za iritaciju kod mnogih vozača.  Dok dugme za privremenu deaktivaciju deluje kao bezopasno rešenje, trajno isključivanje ovog integrisanog sistema može doneti mnoštvo skrivenih i potencijalno skupih problema.

Koliko goriva ova tehnologija zaista štedi i zašto njena trajna deaktivacija može stvoriti ozbiljne, pa čak i veoma skupe probleme?

Iako se ideja o gašenju motora u praznom hodu pojavila osamdesetih godina, start-stop sistemi su postali gotovo sveprisutni u poslednjih petnaest godina. Njihova masovna primena nije motivisana željom za poboljšanjem iskustva vožnje, već strogim ekološkim normama. U Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama, regulatori su postavili visoke ciljeve za smanjenje prosečne emisije CO₂ i potrošnje goriva.

U teoriji, logika koja stoji iza start-stop sistema je nepobitna: motor u praznom hodu ne troši gorivo i ne emituje gasove. U uslovima guste gradske vožnje sa čestim zaustavljanjima, proizvođači tvrde da uštede mogu iznositi pet do deset procenata. Neki nezavisni testovi, poput onih koje je sproveo Američki auto-klub AAA, pokazali su uštede od pet do sedam procenata. U idealnim uslovima gradske gužve, ove brojke mogu biti i veće. Globalno se procenjuje da su ovi sistemi kumulativno sprečili emisiju više od 50 miliona metričkih tona CO₂.

Međutim, za mnoge vozače, ove uštede ne opravdavaju smanjenu udobnost.

Lista žalbi je dugačka: trzaj pri ponovnom pokretanju motora, primetno slabljenje klima uređaja tokom vrelih letnjih dana, oklevanje pri kretanju uzbrdo i opšti osećaj gubitka kontrole. Mnogi se takođe žale na utisak da sistem izaziva prekomerno habanje lasera, baterije i drugih komponenti motora, iako proizvođači tvrde da su ove komponente ojačane. Frustracija je toliko velika da je fraza „prvo što uradim kada upalim auto jeste da ga ugasim“ postala mantra na internet forumima.

Vozila sa start-stop sistemom su fundamentalno drugačije dizajnirana. Opremljena su pojačanim upaljačima projektovanim za stotine hiljada ciklusa paljenja, umesto desetina hiljada kao kod starijih vozila. Ključna razlika je baterija. Umesto klasičnih olovnih baterija, koriste se mnogo skuplje  baterije, koje mogu da izdrže duboka i česta pražnjenja i koštaju od 250 do 400 evra. Njihov rad prati složeni sistem za upravljanje baterijama, koji optimizuje punjenje i štiti elektroniku.

Trajno isključivanje sistema može da poremeti ovu delikatnu ravnotežu. Za isključivanje ovog sistema u Velikoj Britaniji su predviđene novčane kazne.

Neki učesnici u saobraćaju odlučuju da isključe ovu funkciju i da im motor radi na hodu kada se zaustavljaju na semaforu. Međutim, zaboravljanje ponovnog aktiviranja sistema može  dovesti do masovnih kazni za učesnike u saobraćaju zbog rada motora u praznom hodu, piše Daily Express.