Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 21. novembra obeležavaju Aranđelovdan, praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu, koji je ujedno i jedna od najčešćih krsnih slava u Srbiji. Uz slavsku trpezu, kolač i okupljanje porodice, za ovaj praznik vezuju se i brojni narodni običaji, a neki od njih, prema narodnom verovanju, praktikuju se već veče uoči slave.

Šta se radi uoči Aranđelovdana?

Prema pojedinim narodnim običajima, veče uoči Aranđelovdana namenjeno je molitvi, miru i zahvalnosti. Veruje se da je 20. novembar prilika da se čovek umiri, posveti svojim mislima i u praznik uđe rasterećen svakodnevnih briga.

U nekim krajevima postoji običaj da se uveče upali voštana sveća pored ikone Svetog arhangela Mihaila ili na čistom stolu. Uz čašu vode i komad hleba, vernici se mogu pomoliti svojim rečima ili pročitati molitvu posvećenu ovom svetitelju.

Narodna predanja često naglašavaju važnost tišine i iskrene molitve. U skladu s tim verovanjima, veče pred praznik trebalo bi provesti u miru, bez svađa, buke i nepotrebne nervoze. Pojedina predanja govore i o tome da želje treba izgovarati iskreno, bez dugog nabrajanja i velikih očekivanja.

Da li sveća treba da se ugasi duvanjem?

Za sveće koje se pale u verskom kontekstu vezuju se različiti običaji. U pojedinim porodicama sačuvano je predanje da sveću ne treba ugasiti duvanjem, već je pustiti da dogori koliko je bezbedno ili je pažljivo ugasiti na drugi način.

Važno je napomenuti da se običaji razlikuju od kraja do kraja i od porodice do porodice, pa se ova praksa ne smatra univerzalnim crkvenim pravilom. Ukoliko se sveća pali kod kuće, neophodno je voditi računa o bezbednosti i nikada je ne ostavljati bez nadzora.

Odlazak u crkvu i dobro delo kao deo praznika

Na sam Aranđelovdan vernici odlaze u crkvu na liturgiju i mole se Svetom arhangelu Mihailu. Oni koji nisu u mogućnosti da prisustvuju bogosluženju mogu praznik obeležiti molitvom kod kuće.

Uz molitvu, posebnu vrednost ima i pomaganje drugima. Pokloniti namirnice nekome kome su potrebne, pomoći starijem komšiji ili darovati odeću onima kojima nedostaje može biti način da se praznik provede u duhu dobrote i solidarnosti.

U narodnom verovanju Sveti arhangel Mihailo povezuje se sa borbom protiv zla i zaštitom ljudi, zbog čega se Aranđelovdan tradicionalno doživljava kao dan molitve, vere i porodičnog zajedništva.

Domaćini koji slave Aranđelovdan pripremaju slavski kolač, žito i vino, a praznik obeležavaju u krugu porodice, prijatelja i gostiju. Ipak, suština praznika nije samo u slavskom običaju i bogatoj trpezi već i u negovanju mira, zahvalnosti i brige za bližnje.