Istorijski i biblijski podaci ruše uvrežene mitove: U ono što većina veruje o Božiću – zapravo nije tačno

Pred nama je vreme Božića – praznika radosti, darivanja, okupljanja i porodice, posvećenog obeležavanju rođenja Isusa Hrista. Iako se čini da zahvaljujući filmovima, pesmama i verskim emisijama znamo sve o ovom prazniku, istina je znatno složenija. Brojni detalji o prvom Božiću, koje uzimamo zdravo za gotovo, prema istorijskim i biblijskim izvorima – nisu tačni.

Stručnjaci su tokom godina razotkrili niz božićnih mitova.

Isus nije rođen na datum kada se danas slavi Božić

Biblija nigde ne navodi tačan datum rođenja Isusa Hrista. Iako se Božić obeležava 25. decembra, odnosno 7. januara po julijanskom kalendaru, istorijski podaci ukazuju na to da se Hristovo rođenje nije dogodilo tog dana. Dve važne biblijske i istorijske činjenice jasno govore u prilog tome da je tradicionalni datum simboličan, a ne stvaran.

Rođenje se nije dogodilo zimi

U vreme Isusovog rođenja rimski car Avgust naredio je popis stanovništva, zbog čega su ljudi morali da putuju u svoje rodne krajeve – često i po više dana. Malo je verovatno da bi vlasti takav naporan poduhvat sprovodile tokom hladne zime, jer bi to izazvalo veliko nezadovoljstvo naroda.

Pastiri nisu bili na poljima zimi

Jevanđelje po Luki navodi da su pastiri noćivali na otvorenom i čuvali stada. Istorijski zapisi govore da su stada boravila na pašnjacima od proleća do kasne jeseni, dok su zimi bila sklonjena u zatvorene prostore. I to ukazuje na zaključak da Isus nije rođen u zimskom periodu.

Isus je rođen pre „nove ere“

Greška u kalendaru dovela je do toga da se Isusovo rođenje pogrešno smesti u početak nove ere. I sam papa Benedikt XVI potvrdio je da se Hrist rodio nekoliko godina ranije – najverovatnije oko 7. godine pre nove ere.

Rođenje se nije dogodilo u štali, već u pećini

Iako se u narodnoj tradiciji i umetnosti Isusovo rođenje najčešće prikazuje u štali, prema Jevanđelju po Luki i ranoj hrišćanskoj tradiciji, on je rođen u pećini. Bazilika Hristovog rođenja u Vitlejemu podignuta je upravo nad pećinom za koju se veruje da je mesto njegovog rođenja.

Mudraci nisu bili kraljevi – niti znamo koliko ih je bilo

Biblija ne navodi da su mudraci s Istoka bili kraljevi, niti precizira njihov broj. Imena Gašpar, Melkior i Baltazar pojavila su se tek kasnije u crkvenoj tradiciji. Takođe, ne zna se ni koliko je vremena prošlo od Isusovog rođenja do njihovog dolaska – procene variraju od nekoliko dana do čak dve godine.

Vitlejemska zvezda – astronomski fenomen

Postoji više teorija o zvezdi koja je, prema predanju, vodila mudrace. Jedna od najzastupljenijih govori o retkoj konjunkciji planeta, dok drugi naučnici smatraju da je reč o supernovi ili planeti Jupiter, čije je prividno kretanje odgovaralo opisu iz Jevanđelja. Kineski astronomi čak su zabeležili pojavu sjajne zvezde nekoliko godina pre nove ere.

Iako se mnogi detalji o prvom Božiću razlikuju od onoga što danas verujemo, suština praznika ostaje ista – poruka nade, mira i ljubavi, koja prevazilazi istorijske netačnosti i mitove.