NOVO DOBA, NOVA HRANA Evropska unija na spisak dozvoljene hrane za ljudsku upotrebu uvrstila i cvrčke i larve brašnara
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Vest da je Evropska unija odobrila prodaju domaćih cvrčaka i larvi manjeg crva za ljudsku ishranu mnoge je iznenadila, iako mnoge zemlje sveta već dugo na meniju imaju insekte i razne specijalitete od buba, zrikavaca, larvi, crnokrilaša...

Zapravo, za sada su samo četiri vrste insekata legalizovane za evropsko tržište hrane. Od 24. januara prodavci i restorani mogu da ponude domaće cvrčke (Acheta domesticus), a od danas, 26. januara, isto važi i za larve (Alphitobius peleninus). Larve skakavaca i običnih crva za jelo takođe su dobile zeleno svetlo, piše European Food Agency News.

- U Švajcarskoj već osam godina prave hamburgere sa insektima. Nema nikakvih posledica po naše zdravlje ako i mi odlučimo da junetinu i krmenadle zamenimo bubama. Neke od njih imaju veoma visok kvalitet, mnogo su bolji izbor od genetski modifikovanih namirnica, koje ni po ukusu ni mirisu ne mogu da budu adekvatna zamena pravoj hrani. Sve što nastaje u laboratoriji je diskutabilno, odnosno ti GMO proizvodi su isto što i vitamini u tabletama - rekla je za Alo! profesorka doktorka Jagoda Jorga, već decenijama autoritet u Srbiji kad je reč o zdravoj ishrani.

NOVO DOBA, NOVA HRANA Evropska unija na spisak dozvoljene hrane za ljudsku upotrebu uvrstila i cvrčke i larve brašnara

Foto: Pintskrin

 

Spekulacije koje su momentalno propratile vest o slobodnoj prodaji insekata za ljudsku ishranu, odnosno da će ih proizvođači na kvarno ubacivati u testenine, slatkiše, supe i ostale industrijske proizvode, profesorka odbacuje kao glupost.

- Nema šanse da se to desi, proizvodnju namirnica od insekata reguliše poseban zakon, reč je o propisima koji se svuda u svetu primenjuju na takozvani Novel fud ili novu hranu i naši ljudi ne treba da se plaše te podvale. Pretpostavljam da će se insekti u početku prodavati u specijalizovanim radnjama i da će biti mnogo Srba koji će ih probati. Uostalom, svedoci smo da mnogo njih pije kobajagi mleko, bademovo ili pirinčano, što je do pre desetak godina bilo rezervisano za pojedince - istakla je naša sagovornica.

Alergija na bube

Još jedan razlog zbog kojeg bi proteine iz klasičnog izvora: piletine, junetine i ostalih nama „normalnih“ varijanti trebalo zameniti ovim iz insekata je, kako stručnjaci FAO tvrde, i to što „svinje proizvode od 10 do100 puta više gasa metana sa efektom staklene bašte nego kilogram kišnih glista. Ipak,  Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorila je da su proteini insekata ponekad precenjeni i da treba paziti na potencijalne alergije. A naš dr Miloš Petrović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji više od decenije izučava ovu oblast, naglasio je da se insekti i hrana od insekata ne preporučuju osobama alergičnim na morske plodove, jer sadrže protein tropomiozin koji je krivac za alergijske reakcije kod osetljivih osoba.

Profesorka je prokomentarisala i tvrdnje da već uveliko jedemo čokolade u kojima ima delova tela insekata, a da to ni ne znamo.

- To je moguće, pre svega kao posledica lošeg tehnološkog procesa, kada se kakao prerađuje, pa uz njega u finalni proizvod završi i deo insekta - navela je profesorka i dodala da ne bi imala ništa protiv da proba nešto od buba.

- Nisam do sada bila u prilici, ali probala bih, zašto da ne? - istakla je dr Jorga.

Kućni cvrčak (Acheta domesticus) biće dostupan na tržištu EU u celini - zamrznut, sušen ili u prahu, kao sastojak drugih prehrambenih proizvoda. Ovaj alternativni izvor proteina, koji bi, prema oceni Evropske komisije, mogao da olakša prelazak na održiviju ishranu, u Srbiji još nije pravno prihvaćen.

Ljudi jedu 2.000 insekata

Na planeti postoje hiljade insekata koji su potencijalni kandidati za „novu hranu“, a Organizacija za hranu i poljoprivredu u okviru UN (FAO) još 2013. godine je objavila da „jestivi insekti mogu pomoći u rešavanju nesigurnosti s hranom“. Zapravo, postoje gotovo 2.000 vrsta insekata za koje je poznato da ih ljudi jedu. Larve brašnara se jedu u mnogim zemljama Južne Azije, dok se u nekim delovima Afrike jedu gusenice jedne vrste moljca. Hranjeni čak i biološkim otpadom, insekti su koristili znatno manje vode od stoke i mogli bi se lakše uzgajati, ocenio je FAO.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (1)

Loading
Grga Pitić

26.01.2023 08:02

U Švajcarskoj mačke su bile specijalitet, samo ne znam zašto italijane zovu Žabari ?!