Karantin na pomolu?! Ako bukne korona po završetku odmora, ponovo rigorozne mere


Shutterstock/Ilustracija
Turistima iz Srbije koji trenutno letuju u BiH, Hrvatskoj ili Crnoj Gori po dolasku kući preporučuje se karantin od sedam dana i poštovanje svih epidemioloških mera! Zasad je ovo samo preporuka lekara, a uskoro bi mogla postati i obavezujuća mera!
Pored ovog apela lekara, na svim graničnim prelazima na ulasku u Srbiju pooštrene su sanitarne kontrole, a nakon detaljnih pregleda svaki putnik koji uđe u našu zemlju dobije obaveštenje o preventivi. Ove radikalne mere donete su zbog većeg broja zaraženih u komšiluku, u kojem ove godine letuje veliki broj Srba
Prema rečima članova Kriznog štaba, ukoliko se narednih nedelja epidemiološka situacija pogorša i korona ponovo bukne, svi Srbi će nakon dolaska sa letovanja morati u obavezan karantin ili kućnu izolaciju.
Karantin na pomolu
Infektolog dr Žarko Ranković ističe da bi karantin od sedam dana bio idealno rešenje za sve domaće turiste koji se vraćaju sa letovanja, ali sve zavisi od epidemiološke situacije narednih nedelja.
Da li ste išli na letovanje ove godine?
- Apelujemo na sve naše građane koji se sada vraćaju sa mora da povedu računa o svom zdravlju, ali i zdravlju svoje okoline. Najbolje bi bilo da se samoizoluju nekoliko dana, da izbegavaju kontakte, ljubljenja, grljenja. Da obavezno nose masku, poštuju distancu, dezinfikuju prostor, redovno peru ruke... Ipak, oni sada dolaze iz zaraženih područja gde je epidemija buknula i postoji velika bojazan da nam donesu virus. Tu je i faktor opuštanja kada ste na odmoru, pa malo i zaboravite na sve potrebne mere - objašnjava dr Ranković.
Zamenica direktora "Batuta" prof. dr Darija Kisić Tepavčević ističe da nam i te kako preti prelivanje epidemije korone preko naših građana koji letuju u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, pa se razmatra odluka o uvođenju karantina.

printscreen
U bilo koju zemlju u regionu trenutno da odete, lošija je epidemiološka situacija nego što je to kod nas. U ovom momentu zabrinjava nas povratak naših građana iz regiona. Očekivano je da poraste broj obolelih, plašimo se sekundarnog prenošenja u našoj populaciji od osoba koje su išle u turističke destinacije. Zato i dalje razmišljamo o uvođenju obaveznog PCR testa ili stavljanja u karantin ili samoizolaciju po povratku sa letovanja iz inostranstva - naglašava prof. dr Kisić Tepavčević i dodaje da se rade epidemiološka istraživanja osoba koje dolaze iz inostranstva, ali još nema alarmantnih signala.
Rigorozne kontrole
Da su zbog velikog priliva domaćih turista koji su letovali u Crnoj Gori, Hrvatskoj, BiH pooštrene sanitarne mere na svim graničnim prelazima, potvrdio je sanitarni granični inspektor Raša Milanov.
- Uz pomoć Ministarstva zdravlja organizovali smo identifikovanje putnika koji su sumnjivi na kovid, a koji dolaze iz rizičnih područja. Upravo zbog toga pojačali smo kontrolu, temperatura se meri na dva mesta, brošure o zdravstvenom upozorenju svuda su jasno istaknute, ali ih i svaki putnik koji uđe u Srbiju dobije. Cilj nam je da pojačamo svest građanima i da imaju odgovornost prema zdravlju, naročito ukoliko se jave simptomi - kaže Milanov.

AP/Tanjug
Stranci ulaze samo uz PCR test
Vlada Srbije je pooštrila mere za građane Severne Makedonije, Bugarske, Rumunije i Hrvatske, koji odsad u Srbiju mogu da uđu jedino uz negativan PCR test zbog pogoršanja epidemiološke situacije u tim zemljama. Test ne sme biti stariji od 48 sati i obavezan je samo za strane državljane.
- Granična policija deliće i posebna uputstva za ponašanje. Tu sve piše, koje su mere obavezne, telefon na koji treba da jave ukoliko osete simptome, kada treba da se samoizoluju... Minimalna kazna za nepoštovanje tih mera je 50.000, a maksimalna 150.000 dinara. Samoizolacija je svakako najefektivnija - kaže epidemiolog dr Predrag Kon.
Pročitajte još:
Komentari (1)
Koje smece na slici
28.08.2020 06:59
ne mogu da vjerujem da je ovo istina, tik pored mora dzamija ,pa ni lud covjek ne moze zamisliti udobnost da ti dok lezis na plazi hodza zavija odozgo. Pitam se koliko je stara ova dzamija i da li su je arapi ili turci finansirali