Đuro Bogunović sa decom
Privatna arhiva
Đuro Bogunović sa decom

Privatna arhiva

Đuro Bogunović sa decom, Foto: Privatna arhiva

Podizanjem visokog potkrovlja, što je u planu, svako od njih bi dobio i svoju sobu, a imali bi i pristojno kupatilo. Međutim, da bi ovi mališani živeli i odrastali u uslovima poput njihovih vršnjaka, neophodna je pomoć svih nas.

Uz školske obaveze, vode brigu o kući

Najmlađi Bogunovići odrastaju u selu u kojem nemaju ni komšija, ni prijatelja, ali imaju, ističu, jedni druge. Važe za dobru, pametnu i vrednu decu. Uz školske obaveze vode brigu o kući, o životinjama, pomažu ocu i u svemu drugom koliko mogu i koliko treba.

Zahvaljujući ljudima velikog srca, uplaćen je novac za kupovinu crepa i blokova za podizanje visokog potkrovlja. Reč je o novcu prikupljenom u humanitarnoj akciji u Australiji, a koji je direktno uplaćen na račun firme koja prodaje građevinski materijal. Blokovi i crep uskoro će biti isporučeni Bogunovićima. Međutim, kada će se početi sa radovima, nije poznato, jer Đuro Bogunović, koji je samohrani otac bez stalnog zaposlenja, novca za radnike u ovom trenutku nema.

Najmlađi Bogunovići ispred kuće

privatna arhiva

Najmlađi Bogunovići ispred kuće, Foto: privatna arhiva

Osim humanitarne akcije koju su pokrenuli Đurin prijatelj i rođak u Australiji, sredinom oktobra je pokrenuta i velika humanitarna akcija Srpskog narodnog veća iz Zagreba „Čitav krov- siguran dom za porodicu Bogunović“, koja je trajala do 14. januara. Međutim, koliko je sredstava prikupljeno u toj akciji, znaće se narednih dana, pa tako i šta će se sve sa tim novcem od planiranog i željenog moći uraditi.

Kuća bez krova

Bogunovići žive u kući bez krova sa tri prostorije i malim, neuslovnim kupatilom.

- Nemamo krov, već ploču. Jednostavno, nije se imalo novca za više. Najveći problem su vlaga i buđ koji se stvaraju zimi. Jesenas smo sve prekrečili da bar malo osvežimo zidove i ublažimo crnilo - kaže Đuro za „Alo!“.

 - Zahvaljujem se svima koji su želeli, hteli i mogli da pomognu mojoj deci, za koju živim i borim se kako znam i umem. Želja im je da naša kuća konačno dobije krov, a time bi se rešio problem sa vlagom i buđi, da imaju pristojno kupatilo, ali i svako od njih svoju sobu. Verujem da će im se, zahvaljujući ljudima velikog srca, želja i ostvariti i da će živeti u uslovima kakve imaju i njihovi vršnjaci - kaže za „Alo!“ Đuro Bogunović.

Bogunovići, o kojima je „Alo!“ pisao još u oktobru, kada je pokrenuta humanitarna akcija u Hrvatskoj, najmlađa su povratnička porodica u Karinu. Đuro se sa porodicom u Hrvatsku vratio u avgustu 2006. nakon izbegličkog potucanja po Srbiji.

Nakon što ga je supruga i majka njegove dece napustila, o svojim mališanima brine sam. Nema stalan i siguran posao. Radi za dnevnicu ako ga neko pozove, ali uglavnom žive od socijalne pomoći i dečjeg dodatka. Ono što bi deci i njemu olakšalo život jesu bar malo bolji uslovi za život.