Lekari upozoravaju: Dve stvari su od izuzetne važnosti


Alo.rs/ Vladimir Marković
Tromb posle bolnice
- Početkom jula cela porodica je dobila koronu, a najpre smo jedna ćerka i ja smešteni u kovid bolnicu Čigota na Zlatiboru, gde su pacijenti s lakšom i srednje teškom kliničkom slikom. Povremeno sam bio na kiseoniku, a ćerka nijednom. Desetak dana po izlasku iz bolnice, još sam imao upalu pluća koja se baš sporo povlači, a ćerka ne. Međutim, ona je imala nekoliko dana temperaturu oko 37. Po savetu lekara iz kovid ambulante radili smo i D-dimer, analizu iz krvi koja ukazuje na povećano zgrušavanje krvi i sumnju na tromboemboliju pluća, odnosno na tromb u plućima. Rezultati D-dimera njoj su bili povećani, a meni u granicama normale. Ipak, oboje sm uradili skener i ispostavilo se da oboje imamo tromboemboliju pluća - priča L. M. sa Zlatibora.
Preporučujemo i:
Zoran Baščarević, direktor Instituta „Banjica“, kaže za RTS da je kovid 19 bolest koja ostavlja posledice i da je potrebno više nedelja da one prođu kod izlečenih pacijenat:
- Ozdravite vi od korone, dobijete negativan bris, sve je to u redu. Međutim, jedna opšta malaksalost, slabost, dekoncentracija, umor - ostaju. Lako se zamarate, nemate više energije da radite osam, devet sati dnevno, već samo dva, tri sata. Nije ovo bolest bez posledica. Kada će one da prođu, ko zna.

Tanjug/ Sava Radovanović
Odmah su smeštni u užičku bolnicu.
- Srećom, to je bilo na manjim krvnim sudovima, pa smo posle četri dana otpušteni na kućno lečenje. Ali taj šok i strah kada čujete da imate tromb, ne mogu vam opisati. Mislili smo da smo na putu potpunog izlečenja, a dočekala nas je vest o trombu. Koronu uopšte ne smemo potceniti i svi moramo voditi računa da je ne dobijemo - priča za L. M.
Ovo nije izolovan slučaj, lekari su i ranije upozoravali da korona, naročito u drugom naletu, pravi ozbiljna oštećenja i na mnogim drugim organima.
Doc. dr Milan Radović, pomoćnik direktora pulmologije i koordinator kovid bolnice u KC Niš, kaže da je „primećena pojava povećane koagulabilnosti krvi kod nekih pacijenata koji su oboleli od kovida 19, a koji već imaju izražene sistemske poremećaje“.
- Primećeno je još u prvom talasu da se, usled infekcije koronavirusom, mogu razviti komplikacije u smislu povećane koagulabilnost krvi, razne embolije i tromboze. Ukoliko pacijent ima neke hronične bolesti koje pogoduju povećanju koagulabilnosti, i rizik je veći. Ove komplikacije su problematične jer mogu dovesti do plućne embolije, moždanog udara, srčanog udara i slično - kaže dr Radović i dodaje da su ove komplikacije najčešće kod srednje teških i teških slučajeva, ali upozorava da je kovid 19 bolest o kojoj se vrlo malo zna i nakon svih ovih meseci.

Alo.rs/ Vladimir Marković
Redovne kontrole
Pulmolog prim. dr Tatjana Radosavljević ističe da je veoma važno raditi redovne kontrole, čak i nakon završetka bolesti:
- Svakako bi laboratorijske kontrole trebalo da se rade češće, jer još ne znamo kako će to dalje ići, pošto je virus nov. Kolege koje rade u kovid bolnicama redovno u te kontrole uključuju i vrednosti D-dimera, pogotovu kod ljudi koji su bili hospitalizovani. Nakon tri meseca od prestanka tegoba bi trebalo uraditi kontrolu skenera.
Šta je D-dimer
- D-dimer je produkt razlaganja fibrina
- ukazuje na aktuelnu aktivaciju procesa zgrušavanja krvi
- radi se u cilju otkrivanja ili isključivanja duboke venske tromboze, plućne embolije
- diseminovane intravaskularne koagulacije (DIK) ili praćenja ovih stanja
- uzorak krvi se može uzeti iz vene na ruci
- normalne vrednosti su individualne i zavise od životnog doba i pridruženih bolesti
Beba od mesec dana se oporavlja

Alo.rs/ Vladimir Marković
Među decom je i beba rođena pre 30 dana, pozitivna na koronu, ali je primljena iz sasvim drugih razloga i završava lečenje. Ostojićeva je rekla da je kod starijeg uzrasta, od 14, 15 godina i naviše, teža klinička slika nego u prvom vrhuncu epidemije, ali da mladi veoma dobro reaguju na terapiju.
- Deca su dolazila sa visokim temperaturama, malaksalošću, glavoboljom, kašljem, digestivnim smetnjama, laboratorijskim nalazima koji pokazuju da postoje multisistemski inflamatorni procesi, takozvana citokinska oluja - navodi Ostojićeva za RTS.
Pročitajte još: