Vremenska prognoza, šetnja
Tanjug
Vremenska prognoza, šetnja

Tanjug

Vremenska prognoza, šetnja, Foto: Tanjug

Sve većem broju zemalja preti dug koji više neće moći da plate u sledećih 20 meseci. Vlade su povećale potrošnju kako bi ograničile ekonomsku štetu prouzrokovanu pandemijom koronavirusa, ali malo ko govori da se radi o novom dugu koji će još više ukopati nacionalne privrede.

Tokom sledećih 20 meseci, mnoge zemlje mogu se suočiti s nepodmirenjem duga zbog pandemije Covid-19.

Udarne vesti

img

Izjava Marinike Tepić opasan govor mržnje! Oglasio se i Nacionalni savet romske nacionalne manjine

img

Rektor i dekani se nisu pojavili; Poziv na razgovor studenata koji žele da uče izignorisan

img

VUČIĆ OBIŠAO STUDENTE KOJI ŽELE DA UČE: Mora hitno da se krene da bi se spasila godina - Rad i poštenje ne može niko da pobedi (VIDEO)

Pandemija je navela mnoge zemlje da ulože novac u privredu. Neki su povećali svoj spoljni dug i probili sve proračune i finansijske granice.

Savet EU

Promo

Savet EU, Foto: Promo

Verovatno ćemo uskoro biti svedoci krize u evrozoni, a najranjivije su zemlje poput Grčke, Italije, Španije... U novom svetu koji nastaje samo će retke zemlje bezbolno prebroditi novu ekonomsku krizu.

Sjedinjene Države su povećale izdavanje državnih obveznica, dok je Nemačka, uglavnom oprezna na budžetskom nivou i planira da poveća svoje zaduživanje do 150 milijardi evra.

Sve vlade, međutim, neće dobiti traženo finansiranje. Dakle, neka će zemlje suočiti s "velikim izazovom" kako da uvere međunarodne investitore da im pozajme više novca u vreme kada oni traže sigurnija mesta za plasiranje svojih sredstava.

Zastave EU

Youtube/Printscreen

Zastave EU, Foto: Youtube/Printscreen

Mnoga tržišta u nastajanju zavise od međunarodnih investitora kako bi dobili finansijska sredstva potrebna za upravljanje budžetskim deficitom.

Za primarnu emisiju nije dovoljno imati svoju centralnu banku, nego i samokontrolu pri novoj monetarnoj kreaciji. U protivnom, sledi hiperinflacija koja nikada nikomu nije donela dobro.

Svetske vlade troše bez zastoja. Pitanje do kada će to moći.

Evropska unija

EPA/Oliver Hoslet

Evropska unija, Foto: EPA/Oliver Hoslet

Hrvatska narodna banka se hvali "valutnim svapom" koji će joj omogućiti zamenu kuna u evre i novo zaduživanje vezano za evropsku valutu. HNB i guverner Boris Vujčić dobro znaju što čine, ali ipak likuju. Umesto da se iskoristi postojeća kriza, Hrvatska nastavlja "program iseljavanja", a sutra možda i useljavanja zbog novog migrantskog vala kojeg predviđaju.

S druge strane je primer Srbiji za koju čak i međunarodne finansijske institucije poput Svetske banke i MMF predviđaju da će se najboljie izboriti sa neminovnom ekonomskomkrizom zbog korona virusa!

Štaviše, Beograd je odbio i pomoć MMF, odnosno kredit, kako bi se izborio sa posledicama koronavirusa po ekonomiju! I ne samo da je odbio, Srbija je jasno stavila do znanja da joj u ovom trenutku novac ne treba, kao i da ne želi da ga pozajmi pod tako nepovoljnim uslovima i kamatama, jer ima dovoljno svog, a i odlično je pokrivena zlatnim rezervama!