Hašim Tači
Foto: Alo/Prinstscreen

Bivši vođa terorističke OVK Hašim Tači pozvao se juče preko advokata na alibi u odbrani od optužbi za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji 1998-99. pred Specijalizovanim većima tzv. Kosova u Hagu.

Zajedno sa Tačijem, za zlodela nad Srbima, Romima i Albancima optuženi su još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.

Svi su u vreme zločina bili članovi Glavnog štaba tzv. OVK, a potom, od marta 1999. i čelnici privremene vlade tzv. Kosova.

Unakrsno ispitujući svedoka Bisljima Zirapija, Tačijev advokat Luka Mišetić sugerisao je da Tači nije bio na Kosovu od novembra 1998. do marta 1999, kada je po optužnici tzv. OVK počinila većinu zločina.

Zirapi, tadašnji načelnik GŠ tzv. OVK, odgovorio je da Tačija u to vreme nije video na Kosovu.

Svedok je potvrdio i da je Tači, kao politički lider tzv. OVK, tada u inostranstvu pregovarao sa stranim diplomatama.

Zirapi je kao tačno prihvatio i to da se Tači u tom periodu nije mešao u vojna pitanja na Kosovu.

Tači, po Zirapiju, u to vreme nije odgovarao njemu kao načelniku GŠ tzv. OVK, već direktno komandantu tog štaba Azemu Sulji, koji je bio u Albaniji.

„Tači nije naređivao vama ni vi Tačiju“, sugerisao je branilac Mišetić.

„Upravo tako", odgovorio je svedok.

Zirapi je potvrdio i da su se regionalni komandanti tzv. OVK s proleća 1999. protivili sporazumu iz Rambujea u strahu da će izgubiti moć zbog odredaba o raspuštanju tzv. OVK.

Na zasedanju GŠ tzv. OVK, u martu 1999, Tači je, po svedoku, te zapovednike privoleo da sporazum prihvate pošto im je preneo obećanje američkog državnog sekretara Madlen Olbrajt da će NATO bombardovati Srbiju „ako Albanci prihvate, a Srbi odbiju sporazum“.

Tači je tada rekao i da će referendum o nezavisnosti tzv. Kosova biti održan za tri godine, a da će OVK biti pretvorena u „nacionalnu gardu“.

Zirap će u ponedeljak, 8. jula, nastaviti da odgovara na pitanja Tačijeve odbrane.

U međuvremenu sudije će saslušati zaštićenog svedoka optužbe WO4445.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Navedene zločine pripadnici takozvane OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, u 42 nelegalna pritvora tzv. OVK na Kosmetu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno od marta 1998. do septembra 1999.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske žrtve i jedna romska žrtva.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za  zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke su za ratne zločine.

UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom i Metohijom nasiljem nad svima koje je tzv. OVK smatrala protivnicima.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri tzv. OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci. Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

BONUS VIDEO

 

 

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading