Iako je 2025. godina protekla u znaku globalne ekonomske neizvesnosti, ratova, usporavanja privrednog rasta u Evropi i stalnog rasta troškova gradnje, Srbija nije odustala od realizacije velikih infrastrukturnih projekata. Naprotiv, razvoj putne mreže i ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu ostali su jedan od ključnih strateških prioriteta države.

U periodu od 1. januara 2025. godine do kraja godine, u saobraćaj su puštene nove deonice auto-puteva i brzih saobraćajnica koje povezuju zapadnu, centralnu i istočnu Srbiju. Time je značajno skraćeno vreme putovanja, unapređena bezbednost u saobraćaju i otvoren dodatni prostor za nove investicije i ekonomski razvoj.

Infrastruktura je i tokom ove godine bila jedan od glavnih pokretača ukupne privredne aktivnosti i jasan signal da Srbija, uprkos krizama i pritiscima, ne odustaje od gradnje i dugoročnog razvoja. Dok su jedni tokom godine blokirali saobraćaj, pretvarali ulice u deponije, napadali policiju i palili prostorije političkih stranaka, radeći pod parolom „neka sve stane“, drugi su upornim i kontinuiranim radom gurali Srbiju napred.

Dok su iza jednih ostajali haos, uništena infrastruktura i zatrpane ulice, iza drugih su ostajali deseci i stotine novih kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica. A brojke, kako se ističe, ne mogu da se ospore.

Od 2012. godine do danas, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izgradio je više puteva nego svi njegovi prethodnici u periodu od 67 godina. Od 1945. do 2012. godine, u Srbiji je izgrađeno ukupno 596 kilometara auto-puteva. Nasuprot tome, samo od 2013. godine, kada je Srpska napredna stranka preuzela odgovornost za vođenje države, izgrađeno je čak 623 kilometra auto-puteva, uključujući i Moravski koridor. Danas je otvorena i deonica auto-puta E-761 od petlje „Vrnjačka Banja“ do petlje „Vrba“.

Uz već izgrađene puteve, trenutno je u izgradnji dodatnih 394 kilometra, dok je u planovima još 936 kilometara novih saobraćajnica.

Brza saobraćajnica Iverak–Lajkovac: Valjevo povezano sa auto-putem

Početkom februara 2025. godine u saobraćaj je puštena poddeonica Iverak–petlja Divci, duga oko 5,8 kilometara, kao deo buduće brze saobraćajnice Iverak–Lajkovac. Ovim projektom Valjevo je dobilo direktnu i znatno bržu vezu sa auto-putem „Miloš Veliki“, što predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih iskoraka za Kolubarski okrug u poslednjih nekoliko decenija.

Nova saobraćajnica rasterećuje lokalne puteve, smanjuje gužve u naseljenim mestima i omogućava bezbedniji protok teretnog i putničkog saobraćaja. Za lokalnu privredu ova deonica ima poseban značaj, jer stvara uslove za dalji razvoj industrije, logistike i turizma, uz bržu povezanost sa Beogradom i ostatkom Srbije.

Dunavski koridor: Povezivanje istoka Srbije

Krajem februara 2025. godine u saobraćaj su puštene nove deonice Dunavskog koridora u ukupnoj dužini od oko 32 kilometra, čime je napravljen veliki iskorak u povezivanju istočne Srbije sa glavnim saobraćajnim pravcima.

Ove deonice donele su značajno rasterećenje postojećih puteva i unapredile povezanost lokalnih sredina sa magistralnim pravcima. Vreme putovanja od Beograda do Požarevca skraćeno je na manje od sat vremena. Dunavski koridor ima poseban značaj za Braničevski okrug i čitav istok zemlje, jer omogućava bržu i bezbedniju vezu ka Požarevcu, Velikom Gradištu, Golupcu i Đerdapu.

Ova saobraćajnica dodatno podstiče razvoj turizma, industrijskih zona i poljoprivrede, jer istok Srbije dobija bolju logističku povezanost sa centralnim delom zemlje i međunarodnim koridorima.

„Miloš Veliki“ do Požege: Najteža deonica ikada do sada

Najznačajniji infrastrukturni događaj u 2025. godini bilo je puštanje u saobraćaj deonice auto-puta E-763 „Miloš Veliki“ od Preljine do Požege, u dužini od 30,96 kilometara. Reč je o jednoj od tehnički najzahtevnijih deonica ikada izgrađenih u Srbiji, jer prolazi kroz izuzetno težak planinski teren zapadne Srbije.

Na ovom potezu izgrađeni su i najduži tuneli u istoriji Srbije – tunel „Laz“, dužine preko 2,8 kilometara, i tunel „Munjino brdo“, dug oko 2,7 kilometara. Ovi objekti simbolizuju veliki inženjerski iskorak domaće infrastrukture, uz brojne mostove, vijadukte i složene potporne konstrukcije.

Otvaranjem ove deonice, Požega i okolina dobile su direktnu vezu sa Beogradom, a stvoreni su i uslovi za nastavak izgradnje auto-puta ka jugozapadu Srbije.

Moravski koridor: Saobraćajnica koja menja centralnu Srbiju

Tokom 2025. godine nastavljeno je fazno puštanje u saobraćaj deonica Moravskog koridora, jednog od najvažnijih projekata u centralnoj Srbiji. Sredinom oktobra otvorena je petlja „Koševi“, koja omogućava bolji pristup auto-putu na potezu Kruševac–Adrani i rasterećuje saobraćaj u širem području Kruševca.

Krajem decembra puštena je i deonica Vrnjačka Banja–Vrba, duga oko 14 kilometara, čime je jedna od najpoznatijih banjskih destinacija dobila direktnu i modernu vezu sa auto-putem. Puštanjem ove deonice Moravski koridor je stigao do ulaska u Kraljevo, a vreme putovanja od Beograda do Vrbe značajno je skraćeno.

Moravski koridor je prvi digitalni koridor u Srbiji, koji omogućava savremene sisteme upravljanja saobraćajem, veću bezbednost i zaštitu od poplava. Njegovu korist direktno će osetiti stanovnici Ćićevca, Varvarina, Kruševca, Trstenika, Vrnjačke Banje, Kraljeva i Čačka.

Novi kilometri nasuprot blokadama

Godina 2025. jasno je razdvojila dve politike i dva koncepta budućnosti Srbije. Sa jedne strane bila je politika rada, kontinuiteta i merljivih rezultata, izraženih u kilometrima novih puteva, tunela i brzih saobraćajnica. Sa druge strane nalazila se politika blokada, zaustavljanja i nestabilnosti, bez vizije i bez konkretnih rešenja.

Dok su mnoge države zbog krize odlagale ili obustavljale infrastrukturne projekte, Srbija je pokazala da država koja zna šta želi ne sme da stane. Novi auto-putevi i najduži tuneli u istoriji zemlje nisu nastali u komfornim uslovima, već u trenutku najvećih izazova i pritisaka.

Upravo zato oni imaju dodatnu težinu – jer su izgrađeni uprkos pokušajima da se razvoj zaustavi. Putevi otvoreni u 2025. godini ostaju trajni odgovor svakoj politici zastoja i dokaz da se država gradi radom, a ne blokadama.

Zbog toga 2025. godina neće ostati upamćena po krizama, već po činjenici da Srbija nije stala onda kada je bilo najlakše odustati. Ovi putevi su više od infrastrukture – oni su jasna linija razdvajanja između onih koji žele napredak i onih koji bi da Srbiju drže u mestu. Tu razliku, nakon 2025. godine, više nije moguće sakriti.