nato
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

On naglašava da se ove baze ne grade zbog Srbije, već radi strategijskog opkoljavanja Rusije, ali da predstavljaju latentnu opasnost za našu zemlju.

- Posmatrajući situaciju s pozicije Srbije kao vojno neutralne zemlje, vidi se da se naš inače težak geostrategijski položaj pogoršava sa intenzivnom izgradnjom NATO baza u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji. One se ne prave zbog nas već zbog Rusije, ali bi u slučaju bilo kakve eskalacije na KiM sigurno bile angažovane protiv naše zemlje. Zato Kurtijeva vlast neprestano provocira sukob u južnoj pokrajini u nadi da će se NATO ponovo okrenuti protiv Beograda - kaže general Stupar.

On naglašava da preko iskustava iz rata u Ukrajini NATO donosi zaključke na osnovu kojih militarizuje Evropu.

- Alijansa gomilanje snaga u Evropi obrazlaže kao "pojačavanje odbrambene sposobnosti u cilju odvraćanja Ruske Federacije od agresije". Međutim, posmatrajući geopolitičku situaciju očigledno se radi o geostrategijskom opkoljavanju evropskog ratišta Ruske Federacije. Rat u Ukrajini je doveo do izuzetnog pogoršanja strateške pozicije Rusije, jer su Švedska i Finska ušle u Alijansu, tako da je Baltičko more postalo NATO more. To pokazuje najava izgradnje velike baze na strateški važnom baltičkom ostrvu Goland. Može se reći da je severoistočno krilo NATO potpuno natkrililo evropsko ratište Ruske Federacije - kaže general Stupar.

U martu 2024. je premijer Švedske Ulf Kristerson najavio da će "zajedno sa partnerima iz NATO odbraniti od Rusije ostrvo Gotland", građeno i nadograđivano tokom Drugog svetskog rata i Hladnog rata kao tvrđava načičkana protivbrodskom i protivavionskom artiljerijom. Ostrvo je demilitarizovano posle pada Berlinskog zida, a na švedsku najavu ponovne militarizaciju i formiranja podmorničke baze reagovalo je rusko ministarstvo inostranih poslova: "Planovi Švedske da formira NATO bazu na ostrvu Gotland su provokacija uz pomoć koje Stokholm i Alijansa nekada mirno Baltičko more pretvaraju u arenu geopolitičke konfrontacije. Usled takve provokativne aktivnosti nastaju nove pretnje po bezbednost plovidbe i privrednih aktivnosti u regionu."

Pažnji svetske javnosti usmerenoj ka Ukrajini i baltičkom regionu promakli su slični događaji na jugoistoku Evrope. Američka Komanda specijalnih operacija u Evropi (SOCEUR), sa sedištem u Štutgartu izdala je 1. juna 2022. saopštenje: "Kao deo tekućih napora u jačanju sposobnosti snaga za specijalne operacije, ključnih za regionalnu stabilnost, američka Komanda specijalnih operacija u Evropi donela je odluku da locira istureni štab Snaga za specijalne operacije (SOF) u Albaniji. Lokacija štaba obezbediće povećanu interoperabilnost sa našim albanskim saveznicima, važan pristup transportnim čvorištima na Balkanu i veću logističku fleksibilnost. Albanija ostaje snažan saveznik u NATO, a SAD imaju dobre odnose sa albanskom vladom i Ministarstvom odbrane, što čini postavljanje isturenog štaba u savezničkoj naciji prirodno pogodnim.

Osim toga, ova lokacija u velikoj meri smanjuje vreme putovanja i povećava fleksibilnost i specijalnih operacija i konvencionalnih snaga u regionu".

- Sposobnost brzog kretanja i obuke unutar Balkana, u bliskoj saradnji sa drugim savezničkim i partnerskim snagama učinila je Albaniju najboljom lokacijom za ove napore - rekao je general Dejvid Tabor, komandant Komande specijalnih operacija za Evropu.

Obuka američkih specijalaca obavlja se u oblasti Prokletija na tromeđi Albanije, Srbije i Crne Gore, na istom prostoru koji su uoči i tokom NATO agresije koristili zapadni vojni instruktori, plaćenici i "Atlantska brigada" Albanaca iz SAD.

- Posle stvaranje izuzetno jakih snaga u Poljskoj i baltičkim zemljama NATO je prebacio težište na svoje jugoistočno krilo: u martu 2024. je otvorio vazduhoplovnu bazu kod Bondstila na KiM, kod Đakovice je napravljen vojni aerodorm, a na najvišem vrhu Srbije, Đeravici, postavljen je veliki NATO radar. U martu je otvorena i velika vazduhoplovna baza za najmodernije avione u Kučovi, na 80 kilometara od Tirane, iako Albanija nema nijedan borbeni avion. Radi se vojno-pomorska baza u Draču, na 180 kilometara južno od Tirane koja će kontrolisati ulaz iz Sredozemnog u Jadransko more. U Bugarskoj se pravi baza za 5.000 vojnika koja košta oko šest milijardi dolara, jer se za nju gradi kompletna infrastruktura, naftovod, putevi, mostovi, železnička pruga, a mora da se završi do kraja 2025. godine. NATO u Rumuniji, u okrugu Konstanca, gradi najveću vazduhoplovnu bazu u Evropi "Mihail Kogelničanu" koja će pravazići Ramštajn u Nemačkoj. U njoj će biti 10.000 pripadnika NATO snaga, a stanovaće sa porodicama u gradiću koji se za njih pravi kraj baze, sa prodavnicama, vrtićima, školama - kaže general Stupar.

On ukazuje da se namera graditelja ovih baza lako prepoznaje kada se posmatra njihov položaj na geografskoj karti.

- One se nalaze na liniji Albanija - Bugarska - Rumunija, koja se u vojsci naziva Balkanski pravac, koji omogućava da se "žabljim skokovima" od baze do baze dovode jake snage od albanske luke Drač, preko Kosova i Metohije, u države najbliže Ruskoj Federaciji, Rumuniju i Bugarsku. Sada je jasno zbog čega su Amerikanci posle 1999. uložili ogromna sredstva da probiju Prokletije i naprave auto-put od albanske obale do KiM. Postoje i četiri NATO baze u Grčkoj koje će biti povezane sa bazama u Bugarskoj, a kada se slici doda regionalna sila Turska, članica Alijanse, vidi se da je reč o nameri potpunog opkoljavanja i stavljanja pod kontrolu Crnog mora. Ipak, oni ne mogu da ga kontrolišu bez Krima, koji ima značaj kopnenog nosača aviona. Zato je geostrategijski najznačajnija borba Ruske Federacije ona koja se vodi za Krim - objašnjava general Stupar.

"Zaboravni"

Članice NATO koje su priznale tzv. Kosovo razvile su podmukao sistem naoružavanja vojske Albanaca sa KiM, otkriva general Stupar:

- Pošto iz formalnih razloga NATO ne može direktno da sarađuje sa "Kosovarima", te države organizuju vežbe svojih vojnika u pokrajini, ali u povratku "zaborave" sva vozila, naoružanje i opremu. Ovaj sistem je još pre 10 godina ustanovila Nemačka, a zatim su prihvatili i ostali, naročito Turska.

Realni rizici i pritisci

Najveća evropska vazduhoplovna baza NATO koja se gradi u Rumuniji, u uslovima eventualno daljeg zaoštravanja i širenja sukoba u Ukrajini i upotrebe taktičkog nuklearnog naoružanja dovela bi u opasnost i naše stanovništvo.

- Kopnene snage u Rumuniji od 10.000 NATO vojnika sa savremenim oklopnim sistemima takođe će biti faktor rizika za našu istočnu granicu. Očigledno je da smo geostrategijski posmatrani u nepovoljnijem položaju iako gradimo vojnu neutralnost, a sve to što se dešava oko nas ima i smisao pritiska na Srbiju da uđe u NATO - kaže general Stupar.

Novosti

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading