Hrvatskoj predstoje teški dani, komšije na kolenima!


EPA / Antonio Bat
Sve će zavisiti od toga koliko će dugo trajati kriza koju je izazvala pandemija korona virusa, posebno na tržištu rada. Mnogo će toga zavisiti i o merama koje će država primeniti kako bi sprečila padanje stotina hiljada građana u zatvoreni krug siromaštva.
Koliko bi tačno siromašnih u Hrvatskoj mogla proizvesti korona kriza, niko se u ovom trenutku ne usuđuje da prognozira. Ipak, upozoravaju stručnjaci, najugroženiji su nezaposleni, kojima korona kriza dodatno umanjuje šanse za novo zaposlenje, zatim radno neaktivno stanovništvo, kao i stariji građani te zaposleni u delatnostima koje je korona kriza bacila na kolena, poput turizma, ugostiteljstva, prometa i ostalih usluga.
Da li se plašite siromaštva?
Prema tome, pretnja života ispod granice siromaštva znatno je veća za radnike koji imaju labaviji radni odnos, poput onih s ugovorima na određeno vreme, honoraraca, sezonaca i samozaposlenih nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vreme.
- Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko bi ljudi u Hrvatskoj zbog korona krize moglo pasti u siromaštvo, ali jasno je da će taj broj rasti. Sve će zavisiti od rasta nezaposlenosti i smanjenju plata koje je u već krenulo. Ako dođe do značajnijeg smanjenja ukupnih dohodaka i većeg rasta nezaposlenosti, to će mnoge gurnuti u siromaštvo. Tu govorimo možda i o nekoliko stotina hiljada ljudi, zavisno o dinamici krize - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije.
- Kretanje siromaštva povezano je najpre sa stanjem na tržištu rada, sve će zavisiti od toga što će se događati s radnim mestima. Ako dođe do šoka na tržištu rada, ako se dogodi veliki broj otkaza, onda bi to dovelo do rasta siromaštva - ističe profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur.
Dodaje kako je u dobrim godinama, manje ljudi u opasnosti od pada preko granice siromaštva nego u vremenima krize. Potvrđuje to i podatak državne statistike, prema kom je stopa rizika od siromaštva prošle godine smanjena na, i dalje, vrlo visokih 18,3 posto.
Prema podacima koje objavljuju DzzS i Eurostat, Hrvatska po udelu građana kojima je siromaštvo realna pretnja spada među članice EU s velikim rizikom od siromaštva.

EPA / Antonio Bat
U 2018. godini, npr, u riziku od siromaštva bilo je 19,3 posto hrvatskih građana ili gotovo svaki peti. To je više od proseka EU, koji je iznosio 17 posto, te znatno više nego u Sloveniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 13,3 posto, i Mađarskoj, u kojoj je rizik od siromaštva predstavljao pretnju za 12,8 posto građana.
Po stopi rizika od siromaštva Hrvatska je 2018, pokazuju podaci državne i evropske statistike, bila najbliža Italiji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,3 posto. Ali bila je nešto gora od Grčke, u kojoj je siromaštvo, ili opasnost od pada u siromaštvo, bila izgledna za 18,5 posto građana. Slabu utehu nam može predstavljati podatak da je opasnost pada u siromaštvo u EU znatno veća u Rumuniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva 2018. godine iznosila 23,5 posto, i Bugarskoj, 22 posto, kao i u baltičkim državama, piše Index.
PROČITAJTE JOŠ: