Milo i njegovi političari na sve načine pokušavaju da odlože ključan datum, a za to imaju debele razloge!
Nova vlast u Crnoj Gori još nije ni konstituisana, a odlazeća već nedeljama panično vodi kampanju ne bi li se redovni popis stanovništva koji treba da se održi tokom 2021. godine na svaki način odložio.
EPA
Najviše polemike u javnosti za sada je izazvala incijativa nevladine organozacije bliske odlazećem režimu Centar za demokratsku tranziciju (CDT) koja je od vlasti zatražila da se prilikom predstojećeg sprovođenja popisa stanovništva ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku.
Ovu inicijativu već je podržala i jedna parlamentarna stranka – SDP Ranka Krivokapića, čiji je funkcioner Ivan Vujović izrazio bojazan da bi popis mogao pomoći procesu "pretvaranja Crne Gore iz građanske u nekakvu srpsku državu", a tu je i poruka državnog Zavoda za statistiku – "Monstat" koji je mišljenja da odlaganje popisa zbog korone ne bi bilo izuzetak.
Ko se u Crnoj Gori boji građana koji se izjašnjavaju kao Srbi?
Doskorašnja parlamentarna većina u Crnoj Gori očigledno je konsternirana činjenicom da sledeće godine prvi put treba da se održi slobodno izjašnjavanje građana o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti, a glavno pitanje je ko se zapravo u CG boji svojih građana koji se izjašnjavaju kao Srbi?
Da li će na sledećem popisu biti više Srba u Crnoj Gori nego ranije?
Ukratko, Crna Gora je jedinstven slučaj gdje zvaničnim jezikom govori manje od pola nacije, a ubjedljivo najbrojniji jezik - srpski nije zvaničan (već je u službenoj upotrebi), i gdje se marginalna pseudoreligijska organizacija CPC pomagala svim sredstvima, dok je vlast vodila otvoreni rat protiv najbrojnije vjerske zajednice – Srpske pravoslavne crkve(SPC).
Sada bi se čitava ta decenijama vještački građena politika u Crnoj Gori mogla raspasti kao kula od karata što predstavlja košmarne snove za korifeje odlazeće vlasti. Sociolog Ilija Malović smatra da je nažalost sve posledica činjenice da je umjesto istorijskog pomirenja i formiranja inkluzivne zajednice u Crnoj Gori nakon referenduma 2006. godine, Crna Gora pod rukovodstvom Mila Đukanovića postala prostor za identitetsko i kulturološko "prelamanje mozgova građana" u cilju kreiranja novog crnogorskog identiteta.
Izgubuli se kriterijumi šta znači biti Crnogorac
Kada govorimo konkretno o novom crnogorskom identitetu, Malović pojašnjava da je on primjer za ono što se zove nacija formirana odozgo, a koja nastaje odvajanjem od šire etničke zajednice voljom elite koja ima poluge moći.
"Na žalost, dok je vladajuća elita gradila identitetske elemente koji bi joj poslužili kao ideološka oblanda i zaklon za politiku pljačke i bogaćenja, negdje usput su se izgubili jasni kriterijumi šta u stvari znači biti Crnogorac", kaže Malović za Sputnjik.
Ovaj sociolog ukazuje da kod zalaganja da se popis odloži prepoznajemo upravo nesigurnost kreatora tog novog identiteta u svoj proizvod i njegovu mogućnost da izdrži novu političku realnost gdje ne postoji ohrabrivanje i finansiranje kulturnih i medijskih projekata koji insistiraju na mržnji, razlikama, koje ohrabruju istorijski revizionizam i šovinizam.
"Zalaganje za odlaganje popisa je prije svega ponižavanje etničkih Crnogoraca. Šalje se poruka da oni postoje samo dok postoje pritisci, ucjene, kontrola i državni teror. Da je taj identitet produkt neokolonijalizma i geopolitičkih kaprica sa Zapada, a da mu je početak i kraj autoritarni političar opterećen optužbama za korupciju i veze sa kriminalom", decidan je Malović.
Sa druge strane, naš sagovornik ukazuje da strah od popisa nije opravdan ukoliko se on shvati kao odličan povod da Crnogorci daju jasan odgovor da li njihov identitet predstavljaju ljudi bliski režimu Mila Đukanovića, i ljudi čije se karijere vezuju za šovinističke projekte poput Dukljanske akademije nauka, Matice crnogorske i sličnih, ili postoji snaga koja će jasno reći sejačima mržnje: Ne u moje ime!
"Aristokratski rasizam" civilnog sektora
Pored pomenutog, bitan momenat prema mišljenju Malovića, jesu i obrazloženja koja se daju za odlaganje popisa a ona se, kako primjećuje, po ko zna koji put svode na etiketiranje građana Crne Gore kao neobrazovanih, neinformisanih i nespremnih da odluče o sopstvenoj sudbini, a što je između ostalog i jedno od obrazloženja NVO CDT da pravu svrhu popisa razumiju samo "bolje informisani građani".
"Slična matrica se koristila i kod objašnjenja zbog čega Crnoj Gori nije potreban referendum o pristupanju NATO savezu. I tada se uskraćivalo pravo na slobodan izbor pod izgovorom neobaviještenosti. Kod civilnog sektora bliskog bivšoj vlasti primetan je "aristokratski rasizam" koji ima ambiciju da se prema građanima odnosi paternalistički i "sa visine". Umjesto ohrabrivanja otvorenosti i inkluzivnosti, što bi trebala da bude svrha postojanja NVO, ovdje se zagovara zatvoreno društvo u kome se sankcioniše i ne dozvoljava otvoreno i jasno izjašnjavanje o političkim i društvenim pitanjima", zaključuje Malović.