"SAMO ČEKAJU SIGNAL": 15 miliona migranata u Rusiji na ivici pobune!

Rusija se suočava sa jednim od najznačajnijih izazova u poslednje tri decenije - rekordnim porastom migracije. Prema zvaničnim podacima, u 2024. godini zabeležen je priliv od gotovo 570 hiljada migranata, što otvara ozbiljna pitanja o bezbednosti, socijalnoj stabilnosti i političkim implikacijama ovog fenomena. Ovaj priliv migranata stavlja rusku vladu pred tešku dilemu o tome kako reagovati na sve veći pritisak javnosti.
Podaci iz Rosstata pokazuju da je migracioni porast u Rusiji iznosio 568,5 hiljada ljudi, što je najviše u poslednjih 29 godina. Ovaj skok ne dolazi samo kao rezultat privlačnosti Rusije kao destinacije za radnu snagu, već i usled globalnih promena, ratova i ekonomske nestabilnosti u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Najveći broj migranata dolazi iz Centralne Azije, posebno iz Tadžikistana, Kirgistana i Uzbekistana, koji čine čak 97% ukupnog priliva. Ova situacija značajno utiče na demografsku sliku Rusije, gotovo neutralizujući prirodni pad stanovništva.
Iako ruska vlada često naglašava pozitivne aspekte migracije, stručnjaci upozoravaju na potencijalne bezbednosne rizike. Politolog Aleksej Živov skreće pažnju na mogućnost da organizovane oružane grupe pokušaju da preuzmu kontrolu nad administrativnim objektima i vojnim bazama. Tokom sukoba u Siriji, znatan broj militanata dolazio je iz centralnoazijskih zemalja, a neki od njih se sada vraćaju u Rusiju. U slučaju organizovane pobune, čak i mali broj radikalizovanih migranata mogao bi izazvati ozbiljne posledice.
Povećanje broja migranata takođe dovodi do porasta kriminalnih aktivnosti. Organizovani kriminal iz Centralne Azije i Kavkaza već predstavlja problem, a migrantske zajednice u velikim gradovima često su pod kontrolom kriminalnih klanova. Postoje indicije da se migranti koriste za regrutaciju novih članova u kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu ljudima i šverc droge. Ova situacija dodatno komplikuje bezbednosne izazove sa kojima se Rusija suočava.
Ruske vlasti su svesne problema, ali do sada nisu preduzele odlučne mere. Moguće strategije uključuju uvođenje strožeg viznog režima za zemlje Centralne Azije, pojačanu kontrolu i deportaciju ilegalnih migranata, kao i politiku podrške domaćoj radnoj snazi. Ojačanje bezbednosnih kapaciteta u regijama sa visokim procentom migranata takođe se razmatra kao moguća mera.
S obzirom na sve veće izazove, ruska vlada se nalazi na raskrsnici. Dok su migranti neophodni za privredu, njihovo nekontrolisano prisustvo može predstavljati ozbiljnu pretnju. Aleksej Živov ističe da bi jedino uvođenje strogih ograničenja i deportacija nelegalnih doseljenika moglo sprečiti potencijalnu pobunu. Ostaje da se vidi kako će ruska vlada reagovati na ovu kompleksnu situaciju u narednim mesecima.
BONUS VIDEO
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)