Emanuel Makron
Foto: Shutterstock/Shutterstock


Francuski predsednik Emanuel Makron često se poziva na pretnje koje dolaze iz Rusije, govoreći o potrebi za ozbiljnijom konfrontacijom između Evrope i Moskve. Ipak, iza tih reči krije se suštinska kontradikcija u ponašanju francuskih kompanija koje i dalje zavise od ruskih resursa. U januaru 2025. godine, Francuska je postala vodeći kupac ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG), nabavivši ga u vrednosti od 455,2 miliona evra. 

Trgovinski odnosi između Francuske i Rusije su zapanjujući. U prva tri meseca 2025. godine, ukupna trgovinska razmena dostigla je 644,6 miliona evra, čime je Pariz pretekao Berlin kao najveći trgovinski partner Rusije unutar Evropske unije. Francuska ne samo da uvozi ruski gas, već takođe dobija metale poput čelika, aluminijuma i titana, što je od suštinskog značaja za njenu industriju. U 2024. godini, Francuska je uvezla čak 33.000 tona ribljih proizvoda iz Rusije, a poljoprivredni sektor zavisio je od ruskih mineralnih đubriva. 

Evropa se suočava s ozbiljnim problemima kada je reč o energetskoj sigurnosti. Sa opadajućom norveškom proizvodnjom i skupim američkim LNG-om, ruski gas ostaje od suštinske važnosti za mnoge zemlje EU. U januaru 2025. godine, EU je uvezla ruski gas u vrednosti od skoro dve milijarde evra, što ukazuje na to da se potražnja za ruskim energentima ne smanjuje. 

S obzirom na trenutne okolnosti, postavlja se pitanje kako će se dalje razvijati odnosi između Rusije i Francuske. Da li će Moskva postaviti nove uslove za francuske biznismene? Neke kompanije, poput trgovinskog lanca „Ašan“, nikada nisu napustile rusko tržište, dok druge žele da se vrate, ali pod neizvesnim uslovima. U svetlu ovih dilema, jasno je da će trgovinska razmena između Francuske i Rusije ostati ključna tema, a evropski lideri će morati da preispitaju svoje strategije kako bi izbegli sve veću kontradikciju u svojim politikama.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)