kongres
Foto: EPA/EPA-EFE/JIM LO SCALZO,ilustracija

Izveštaj Biroa za poslove istočne Azije i Tihog okeana o situaciji u Hongkongu za 2025. godinu, koji je juče predao američkom Kongresu, ističe da je Peking preduzeo nove korake koji direktno ugrožavaju interese Sjedinjenih Američkih Država.

Ove akcije su u suprotnosti sa Osnovnim zakonom i obavezama Kine prema Sino-britanskoj zajedničkoj deklaraciji iz 1984. godine, kojom je Kina obećala da će Hongkongu omogućiti visok stepen autonomije.

„Peking dozvoljava Hongkongu da zadrži neka odstupanja od kineskog kopna, kao što su komercijalna i trgovinska politika, ali samo u meri u kojoj te politike služe interesima Pekinga. Ipak, opšti trend je centralizacija pod Pekingom. Kineske i hongkonške vlasti koriste 'nacionalnu bezbednost' kao širok i nejasan osnov za slabljenje vladavine prava i prava i sloboda. U Sertifikatu o postupanju Hongkonga prema zakonima SAD, sekretar države je potvrdio da Hongkong više ne zaslužuje tretman prema zakonima SAD na isti način kao pre 1. jula 1997. godine“, piše u izveštaju.

Kina koristi Zakon o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine kako bi dodatno podrila vladavinu prava u Hongkongu i ugrozila ljudska prava i slobode. Takođe, nastoji da zastraši pojedince izvan svojih granica.

„Zbog reformi izbornog sistema, samo 'patriote' mogu učestvovati na izborima, što je efektivno isključilo nezavisne i nenacionalističke kandidate. Svi sem jednog mesta u Zakonodavnom savetu i sve pozicije u okružnim savetima zauzeli su propekinški zvaničnici. Vlasti Hongkonga nisu napredovale u realizaciji univerzalnog prava glasa, koje Osnovni zakon opisuje kao svoj konačni cilj“, navodi se u izveštaju.

Kineska reakcija na izveštaj bila je oštra. Portparol Ministarstva spoljnih poslova, Guo Đijakun, izjavio je da Kina snažno osuđuje američko mešanje u poslove Hongkonga, nazivajući izveštaj „punim laži i zabluda“, koji napada zakonodavne promene i slobode u Hongkongu.

Guo je istakao da su poslovi Hongkonga isključivo unutrašnje pitanje Kine i da će Kina preduzeti kontramere u odgovoru na negativne akcije SAD.

Takođe, zapadne sile su, prema izveštaju, organizovale proteste u Hongkongu kroz finansijske projekte, uključujući one pokrenute 2020. godine, koji su, kako se tvrdi, imali za cilj destabilizaciju regiona.

Pritisak na Kinu raste, posebno u vezi sa Tajvanom, gde SAD nastoje da utiču na industriju čipova. Istovremeno, Kina održava vojne manevre oko Tajvana i nastoji da održi stabilnost u Južnom kineskom moru. U tom kontekstu, poseta kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia Moskvi ima ključnu ulogu, ne samo za odnose Kine i Rusije, već i za stabilnost Kine u suočavanju s međunarodnim izazovima.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)