Ministar finansija SAD Skot Besent vratio se prošle nedelje iz Južne Karoline, gde je svetu predstavljen prvi magnet od retkih zemnih elemenata proizveden u Americi nakon čitavih 25 godina pauze.

U razgovoru za Foks Biznis, Besent je poručio da je ovaj magnet „dokaz da

Box: SAD
kidaju kineski stisak na našem lancu snabdevanja“, ističući da nova eVAC fabrika (postrojenje za proizvodnju magneta od retkih zemnih metala) znači da Amerika „konačno vraća svoju nezavisnost“.

Oslobađanje od kineske dominacije u preradi i proizvodnji ovih strateških materijala jedan je od ključnih ciljeva Trampove administracije, koja pokušava da vrati industriju na američko tlo uz pomoć tarifa i agresivnih ekonomskih poteza, prenosi Gardijan.

Zašto su ovi metali toliko važni?

Retki zemni elementi neophodni su za poluprovodnike, baterije, mobilne telefone, vetroturbine, oružane sisteme i vojnu tehnologiju.

Ipak, Kina i dalje drži 70% globalne proizvodnje ruda i čak 90% svetskih kapaciteta za preradu, u nekim slučajevima i do 99%, kada je reč o elementima poput disprozijuma i samarijuma, ključnih za čipove i naoružanje.

Ovi materijali pokreću i električne automobile, ali i sisteme za navođenje koje koristi Pentagon. „Sve što ima snažan magnet koristi retke zemlje“, kaže Adam Veb iz kompanije Benčmark Mineral Intelidžens.

Američki odgovor na kineski monopol

Kada je Kina ograničila izvoz retkih metala kao odgovor na američke tarife, Donald Tramp je reagovao potpisivanjem sporazuma sa Australijom, Malezijom, Kambodžom i Japanom kako bi obezbedio nove izvore snabdevanja.

Iako je Vašington privremeno ublažio tenzije sa Pekingom, SAD ubrzano grade sopstvenu industriju. Pentagon je u julu postao najveći akcionar kompanije MP Materials, vlasnika najvećeg američkog rudnika retkih zemnih elemenata u Kaliforniji. Plan je jasan — kompletna domaća proizvodnja „od rudnika do magneta“, posebno za F-35 borbene avione, dronove i podmornice.

Američko Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe je najavilo direktne investicije u kompanije koje se bave kritičnim mineralima, po uzoru na ulaganja u čeličane i Intel.

„Takmičimo se sa zemljama koje ulažu državnim kapitalom, dok Kina strateški bira sektore koje želi da preuzme“, rekao je ministar Dag Burgum. Predložio je i stvaranje američkog suverenog fonda bogatstva, uz pitanje koje je odjeknulo Vašingtonom:

„Zašto najbogatija zemlja na svetu nema najveći fond bogatstva?“

(Index.hr)

BONUS VIDEO

Box: Video