Napeta i potencijalno opasna situacija odvija se u severnom Atlantiku, gde venecuelanski naftni tanker velikom brzinom pokušava da se probije ka Rusiji, nastojeći da izbegne zaplenu od strane Sjedinjenih Američkih Država. Kako piše britanski Daily Mail, u pitanju je prava pomorska potera koja ima ozbiljne političke i bezbednosne implikacije.

Administracija predsednika Donalda Trampa trenutno razrađuje scenarije za presretanje i zaplenu sankcionisanog broda, za koji je Moskva saopštila da se sada nalazi pod ruskom jurisdikcijom. Tanker, koji je ranije plovio pod imenom Bella 1, stavljen je pod američke sankcije još 2024. godine zbog učešća u takozvanoj „floti iz senke“ – mreži tankera koji služe za transport ilegalne nafte mimo međunarodnih ograničenja.

Isti brod je prošlog meseca uspeo da izbegne američke snage u Karipskom moru, dok je plovio ka Venecueli kako bi preuzeo tovar nafte, neposredno pre hapšenja predsednika Nikolasa Madura. Nakon tog incidenta, tanker je promenio rutu i krenuo ka severnom Atlantiku, gde je nedavno lociran oko 500 milja zapadno od obale Irske.

Kretanje broda pažljivo nadgledaju američki vojni avioni koji poleću iz baze RAF Mildenhall u Safolku, što potvrđuju podaci sistema za praćenje letova. U operaciji učestvuju i britanski lovci RAF Typhoon, uz logističku podršku avio-tankera KC2, koji omogućavaju dopunu goriva u vazduhu i dugotrajno praćenje cilja.

Američka obalska straža je ranije već pokušala da presretne Bellu 1, ali bez uspeha. Nakon tog neuspeha, posada broda prešla je na otvorene mere prikrivanja. U jednom trenutku, na trupu tankera oslikana je ruska zastava, uz tvrdnju da plovi pod zaštitom Ruske Federacije. Ubrzo potom, brod se pojavio u zvaničnom moskovskom registru pod novim imenom – Marinera.

Kremlj je u decembru uputio formalni diplomatski zahtev Vašingtonu, tražeći da se potraga za tankerom obustavi. Proglašenje ruskog statusa broda dodatno komplikuje pravni okvir moguće konfrontacije, jer svaka akcija protiv njega sada nosi i diplomatske posledice.

Planovi za zaplenu broda dolaze u trenutku kada je zabeležen neuobičajen broj sletanja američkih vojnih transportnih aviona u bazu RAF Fairford. Ti avioni su, prema dostupnim informacijama, prevozili helikoptere namenjene tajnim operacijama specijalnih snaga. Kako navodi CBS News, pozivajući se na dva zvanična izvora, američke vlasti preferiraju zaplenu tankera, a ne njegovo potapanje.

Tokom poslednjih nedelja, tri tankera koja su pokušala da transportuju sankcionisanu venecuelansku naftu već su se suočila sa američkim snagama. Američki marinci, specijalne jedinice i obalska straža izveli su 10. decembra helikopterski desant na tanker Skipper, dok je bio na putu ka Kini.

Deset dana kasnije, tanker Centuries je zaustavljen i pregledan, ali nije zaplenjen. Treći brod – tada Bella 1, a danas Marinera – ostao je pod aktivnom poternicom i nalazi se u fokusu trenutne operacije.

Sve se ovo dešava u trenutku kada je više od deset sankcionisanih venecuelanskih tankera napustilo teritorijalne vode zemlje koristeći takozvani „dark mode“, u pokušaju da izbegnu pomorsku blokadu koju je uvela administracija Donalda Trampa.

Ukupno šesnaest brodova, većinom natovarenih venecuelanskom sirovom naftom i gorivom, napustilo je vode zemlje u razmaku od samo dva dana. Koristili su obmanjujuće taktike, uključujući lažno prikazivanje lokacije ili potpuno isključivanje signalnih sistema.

Ovakvi potezi deluju kao deo koordinisanog pokušaja da se američke pomorske snage preopterete i da se blokada probije masovnim isplovljavanjem. Tokom prethodnih nedelja, svi ti brodovi bili su jasno vidljivi na satelitskim snimcima usidreni u venecuelanskim lukama, ali su do subote nestali sa tih lokacija, neposredno nakon što su američke snage zarobile Madura.

Iako je Tramp tada izjavio da naftni embargo ostaje „u punoj snazi“, brodovi su ipak doneli rizičnu odluku da napuste luke. Prema podacima TankerTrackers.com i dokumentima državne naftne kompanije PDVSA, svi identifikovani brodovi nalaze se pod sankcijama, a većina su supertankeri koji tradicionalno prevoze venecuelansku naftu u Kinu.

Najmanje četiri tankera primećena su kako plove oko 30 milja od obale, koristeći lažna imena i prikazujući netačne lokacije putem tehnike poznate kao „spoofing“. Njihovo isplovljavanje bez dozvole moglo bi se tumačiti kao rani čin neposlušnosti prema prelaznoj vlasti predsednice Delsi Rodrigez.

Preostalih 12 brodova potpuno je isključilo signalne sisteme i nisu locirani na novim satelitskim snimcima. Dana 16. decembra, predsednik Tramp proglasio je „potpunu blokadu“ sankcionisanih venecuelanskih tankera, što je državni sekretar Marko Rubio opisao kao jedan od najvećih „karantina“ u savremenoj istoriji.

Rubio je dodao da blokada efikasno „parališe“ sposobnost režima da ostvaruje prihode. Izlazak 16 brodova, koji su od decembra bili praktično zarobljeni u venecuelanskim vodama, tumači se kao pokušaj da se američka blokada probije preopterećenjem sistema.

Tri broda su primećena kako plove u tesnoj formaciji, što ukazuje na koordinaciju, ali njihova krajnja destinacija za sada ostaje nepoznata. Prema pisanju New York Timesa, brodove koji su napustili luke bez dozvole angažovali su trgovci naftom Aleks Saab i Ramon Kareteto, obojica pod američkim sankcijama zbog veza sa Madurovim režimom.

Saab je 2021. godine bio zatvoren u Sjedinjenim Državama, ali je dve godine kasnije oslobođen u okviru razmene zatvorenika tokom mandata predsednika Džoa Bajdena.

Petnaest od šesnaest brodova koji su u subotu primećeni na otvorenom moru nalazi se pod američkim sankcijama zbog prevoza iranske i ruske nafte. Tanker Aquila II slao je signal predstavljajući se kao Cape Balder i lažirao koordinate kako bi izgledalo da se nalazi u Baltičkom moru. Reč je o brodu izgrađenom 2003–2004. godine, dužine 333 metra i kapaciteta preko dva miliona barela.

U isto vreme, tanker Bertha, koji se predstavljao kao Ekta, prikazivao je da se nalazi kod obale Nigerije. Takođe dug 333 metra i kapaciteta dva miliona barela, sankcionisan je zbog prevoza iranske nafte.

Veronica III koristila je ime DS Vector i emitovala takozvani „zombi signal“ kako bi izgledalo da se nalazi blizu zapadne Afrike. I ovaj tanker je pod sankcijama zbog prevoza iranske nafte.

Do nedelje, još jedan brod – Vesna, koji koristi ime Priya – primećen je stotinama milja od Venecuele. Izgrađen 2000. godine, dužine 240 metara, klase Aframax i kapaciteta dva miliona barela, takođe je sankcionisan zbog transporta iranske nafte. Na satelitskom snimku TankerTrackers.com vidi se kako plovi severoistočnim Atlantikom, oko 25 milja zapadno od Grenade. Za razliku od ostalih, nije delovao potpuno natovaren, što mu omogućava veću brzinu.

„Od samog početka blokade očekivali smo pokušaj njenog probijanja masovnim isplovljavanjem u različitim pravcima iz različitih terminala“, izjavio je suosnivač TankerTrackers.com Samir Madani.

„Čini se da se upravo to dogodilo u poslednjih 36 do 48 sati. Da je ovo klasična pomorska blokada između dve mornarice, već bi došlo do razmene vatre, ali ovi brodovi su puni nafte“, rekao je Madani.

Čak i ako neki od brodova budu presretnuti, Madani smatra da je procena rizika bila svesna i proračunata. Prema izvorima Reutersa, najmanje četiri supertankera dobila su odobrenje venecuelanskih vlasti da isplove u „dark mode“ režimu, ali nije jasno da li se to formalno smatra kršenjem američke blokade.

Iako je Tramp ponovio da embargo nije ukinut, dodao je da će najveći kupci venecuelanske nafte, uključujući Kinu, i dalje dobijati isporuke. Državna kompanija PDVSA nagomilala je ogromne zalihe nafte na plutajućim skladištima od uvođenja blokade prošlog meseca, što je gotovo potpuno zaustavilo izvoz.

Zbog zaliha, PDVSA smanjuje proizvodnju i naložila je pojedinim zajedničkim preduzećima da zatvore naftna polja, dok se sirova nafta i gorivo gomilaju kako na kopnu, tako i na brodovima usidrenim blizu luka.

Izvoz nafte ostaje ključni izvor prihoda za Venecuelu i od presudne je važnosti za prelaznu vladu na čijem čelu je ministarka nafte i potpredsednica Rodrigez, kako bi finansirala državnu potrošnju i očuvala ekonomsku i političku stabilnost zemlje.