NAVIKE TREBA PROMENITI U Hrvatskoj se baci 268.000 tona hrane godišnje

 

''To je relativno velika količina, možda ne u poređenju s nekim evropskim zemljama, međutim za našu zemlju i za naš nivo bruto domaćeg proizvoda po stanovniku je srazmerno velika'', reako je Ćorić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate prvog statističkog istraživanja o otpadu od hrane koje je sproveo Zavod za zaštitu okoline i prirode.

On je, kako prenosi Hina, istakao da su u tim istraživanjem prvi put u Hrvatskoj došli do procena navika domaćinstava, odnosno stanovništva po pitanju otpada od hrane, a da rezultati upućuju na to "da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane".

"Ovo je i ekološko pitanje, ne samo u segmentu zaštite okoline, već i smanjenja emisija CO2, budući da otpad od hrane, prema našim procenama, dosta utiče i na emisije CO2 u Hrvatskoj", rekao je ministar Ćorić.

EPA/ Luis Tejido

Direktor Zavoda za zaštitu okoline i prirode Aljoša Duplić je naveo da od 286.000 tona hrane koja se baci i iz domaćinstava i poslovnog sektora, na domaćinstva otpada znatno veći deo, čak 216.000 tona.

''Ako gledamo samo koliko otpada od hrane produkuju domaćinstva, to je 53,6 kilograma godišnje po stanovniku", istakao je Duplić.

U kontinentalnom delu Hrvatske to je 52 kilograma po stanovniku, u Dalmaciji 57 kilograma, a u Primorsko-goranskoj županiji i Istri 61 kilogram po stanovniku.

Duplić je rekao da značajan prostor za smanjenje otpada od hrane vidi u delu jestive hrane, odnosno u hrani koja može da se konzumira jer joj nije istekao rok trajanja, a koja se ipak baca, dodajući da količina jestive hrane u ukupnom otpadu iznosi nešto više od 105.000 tona godišnje.

Foto: Shutterstock

Istraživanje je pokazalo i da kod penzionera i građana s visokom stručnom spremom nastaju nešto manje količine otpada od hrane.

Ilustrujući količinu jestivog dela otpada od hrane koji nastaje u Hrvatskoj, Duplić je rekao da to odgovara slici od "4.400 šlepera dužine 16 metara i nosivosti 24 tone, što je udaljenost od Zagreba do Križevaca".

To je količina koja znači da bi dnevno, kako je dodao, mogli podeliti 360.000 vekni hleba od 800 grama, što znači da bi svi stanovnici Splita, Osijeka i Slavonskog Broda mogli dobiti po jednu veknu hleba.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI