SKANDAL! Hrvatska vraća novac svojim osuđenim ratnim zločincima, postupci se brišu iz evidencije

Tako je odlučila Vlada Hrvatske odlukom kojom se obustavljaju i svi tekući regresni postupci, brišu se evidencije o imovini prestupnika koja je stavljena zbog svrhe po osnovu ovih odštetnih zahteva i sl. Takođe, istom odlukom treba obustaviti sve izvršne postupke koje Hrvatska vodi nad porodicama žrtava zločina, a radi se o naplati potraživanja za troškove sudskih postupaka onih oštećenih koji su pokrenuli tužbe protiv Hrvatska za naknadu štete, ali su te sudske sporove izgubili, najčešće zato što nisu dokazali da su im članovi porodice ili imovina stradali u ratnim dejstvima od strane pripadnika OSRH, piše Jutarnji list.

Na osnovu reciprociteta podrazumevalo bi da se refundiraju i oni od kojih je RH u prošlosti uspela da naplati troškove postupka. Vlada procenjuje da bi za pokrivanje svih ovih troškova bilo potrebno oko 700.000 evra.

Dvostepeni postupak

Naime, kao što je poznato, na osnovu dva zakona iz 2003. godine – Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu prouzročenu pripadnicima hrvatskih oružanih i policijskih snaga za vrijeme Domovinskog rata i Zakona o odgovornosti za štetu prouzročenu terorističkim aktima i Javne demonstracije - Hrvatska, tačnije Državno odvjetništvo je tužilo osobe koje su pravomoćno osuđene za ratni zločin počinjen kao pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i zahtijevalo da osobno nadoknade štetu koju je Republika Hrvatska ranije imala da plati žrtvama zločina ili njihovim porodicama.

Dakle, postupak se u praksi odvijao u dve faze. Pre svega, pripadnik OSRH bi u krivičnom postupku bio osuđen za ratni zločin. Žrtve ili njihove porodice bi tada tužile Republiku Hrvatsku tražeći odštetu bilo po osnovu izgubljenog člana porodice, zadobijenih povreda ili materijalne štete. Ključni dokaz oštećenih da su pretrpeli štetu upravo zbog radnji pripadnika OSRH bio bi postojanje pravosnažne krivične presude za ratni zločin, a to je često bio i glavni kriterijum koji su sudovi koristili prilikom odlučivanja o ovakvim tužbama.

Ukoliko bi žrtva dobila slučaj, Republika Hrvatska bi joj isplatila dosuđenu odštetu, ali bi tada Državno tužilaštvo retroaktivno tužilo osuđenog za taj ratni zločin i tražilo da državi isplati odštetu u istom iznosu kao i država, morao da plati žrtvi. S druge strane, neke od žrtava bi izgubile sporove iz različitih razloga, pa bi se protiv njih vodio izvršni postupak za značajne parnične troškove. Ovom odlukom, koliko smo mogli da je pročitamo, sve ovo bi bilo poništeno.

Procenjuje se da je na osnovu navedenih zakona pokrenuto od 1.500 do 2.000 zahteva, a kasnije i tužbi pred nadležnim sudovima. Samo 16% tužilaca koji su bili dužni da plate parnične troškove je platilo ili plaća ove troškove. Za iznose koje Republika Hrvatska plaća u skladu sa propisima navedenim u uvodu, Republika Hrvatska ima pravo regresa. Većina ovakvih predmeta nije naplativa ni u izvršnom postupku.

Formira se komisija za sprovođenje odluke

Međutim, iako se dužnici nalaze u teškoj socioekonomskoj situaciji, Uredba o kriterijumima, standardima i postupku odlaganja plaćanja, obročne otplate duga i prodaje, otpisa ili delimičnog otpisa potraživanja ne primenjuje se na većinu. navedenih slučajeva, jer je navedenom Uredbom propisano da se u skladu sa navedenim Prema propisima ne mogu otpisivati dugovi i potraživanja po osnovu stečenog bez osnova.

Otpis postojećih dugova kao i vraćanje prikupljenih sredstava izvršenjima i dobrovoljno plaćanje troškova postupka imaju direktne efekte na socijalno uključivanje i zaštitu direktnih i indirektnih žrtava Domovinskog rata. Takođe je predviđeno da će se Republici Hrvatskoj nadoknaditi već naplaćena potraživanja iz navedenih postupaka. "Za provedbu ove Odluke obrazuje se Komisija koju čine predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva financija i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske", navodi se u saopštenju. obrazloženje odluke Vlade.

Među najpoznatijim slučajevima ovakvih regresivnih tužbi koji su još u toku su postupci koje je Republika Hrvatska vodila protiv bivšeg specijalca MUP-a Miljenka Hrastova, osuđenog za ratni zločin nad zarobljenicima na Koranskom mostu, i Vladimira Milankovića, ratnog komandira policije u Sisku. , osuđen po komandnoj odgovornosti za zločine protiv civilnog stanovništva u Sisku.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI