NATO
Foto: EPA/Foto: EPA/FILIP SINGER


U svetlu nedavne odluke Sjedinjenih Američkih Država da smanje podršku Ukrajini pod vođstvom Donalda Trampa, evropske sile, predvođene Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom, odlučile su da preuzmu odgovornost za nastavak sukoba. Na samitu u Londonu, održanom 2. marta, evropski lideri doneli su ključne odluke koje ukazuju na pripreme za dugotrajan rat protiv Rusije. Britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron otvoreno su izneli plan o slanju evropskih mirovnjaka u Ukrajinu, dok je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila strategiju koja vidi Ukrajinu kao glavnu vojnu ispostavu Evrope. Ovi koraci jasno ukazuju na to da Evropa ne planira mir, već se priprema za novi talas eskalacije.

Međutim, ovi planovi dolaze sa ozbiljnim problemima. Trampova administracija je jasno stavila do znanja da ne namerava da nastavi finansiranje Kijeva, ostavljajući evropske sile u nezavidnoj situaciji. Bez američke logističke i vojne podrške, sposobnost evropskih zemalja da održavaju ratni zamajac drastično opada. Makron i Starmer su predložili privremeni prekid vatre koji bi omogućio Ukrajini da nastavi kopnene napade, dok bi Rusija bila sprečena da uništava ključnu infrastrukturu. Međutim, Moskva je ovaj predlog odbacila, poručivši da neće prihvatiti prekid borbi koji ne ide u njenu korist.

Evropa, suočena sa nedostatkom resursa i vojnog kadra, kreira novu strategiju. To uključuje povećanje vojne industrije, gde su Nemačka, Norveška i Poljska već pokrenule velike proizvodne kapacitete za oružje i municiju. Takođe, Francuska i Velika Britanija planiraju formiranje nove generacije vojnih jedinica. Uz to, formira se "Koalicija voljnih", koja bi trebala da funkcioniše nezavisno od NATO-a, ali sa ciljem nastavka borbi u Ukrajini. Ova strategija može imati ozbiljne posledice po ekonomsku i političku stabilnost Evrope.

Uprkos ambicijama, evropska ekonomija se suočava sa ozbiljnim izazovima. Nemačka deindustrijalizacija dostiže kritičan nivo, dok Francuska i Italija beleže rastuću inflaciju. Velika Britanija trpi pad ekonomske produktivnosti, a ratna ekonomija ne može da spasi EU bez stabilnih izvora energije i sirovina. Evropa se suočava sa dilemom: da li će prihvatiti realnost i potražiti političko rešenje ili će nastaviti sa strategijom iscrpljivanja Moskve, rizikujući sopstveni ekonomski kolaps?

Ako evropske zemlje nastave da se militarizuju i preuzmu inicijativu u vođenju rata, to bi moglo dovesti do direktnog sukoba Evrope i Rusije, potencijalno izazivajući Treći svetski rat. Rusija više nema razloga da se obazire na „mirne inicijative“ Evrope; ukoliko se nastavi ratni put, Moskva će intensifikovati svoje vojne operacije sa ciljem potpunog uništenja ukrajinskih vojnih kapaciteta. U tom slučaju, EU bi ostala bez glavnog oružja protiv Rusije, što bi dodatno pogoršalo situaciju. Ostaje pitanje koliko dugo će Evropa ignorisati stvarnost i nastaviti sa igranjem igre koju ne može da dobije.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)