Na današnji dan pre 45 godina preminuo Ivo Andrić!
Povodom godišnjice smrti pisca, danas će biti otvorena izložba "Ivo Andrić - knjige iz 1920. godine" u Spomen-muzeju Ive Andrića.
Arhiva Alo!
Pre 45 godina, na današnji dan, u 82. godini u Beogradu preminuo je Ivo Andrić, pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1961. godine, i član Srpske kraljevske akademije.
Povodom godišnjice smrti pisca, danas će biti otvorena izložba "Ivo Andrić - knjige iz 1920. godine" u Spomen-muzeju Ive Andrića. Postavka koju su zajednički priredili Muzej grada Beograda i Zadužbina Ive Andrića posvećena je stogodišnjici objavljivanja Andrićevih književnih proznih prvenaca: "Ex ponto", "Nemiri" i "Put Alije Đerzeleza". Na izložbi, koja će biti otvorena do 27. marta, predstavljene su knjige iz lične biblioteke pisca, koja se nalazi u njegovoj radnoj sobi, u Spomen-muzeju Ive Andrića.
Posetioci su u prilici da vide i dopune, ispravke i komentare, zabeležene njegovom rukom, kao i fotokopije Andrićevih rukopisa sa konceptima dela, ali i pisma iz vremena stvaranja ova tri značajna dela. Postavka sadrži i izdanja objavljena u Srbiji, na prostoru nekadašnje Jugoslavije, kao i u inostranstvu, uz posvete ispisane piščevom rukom. Ivo Andrić je rođen 9. oktobra 1892. godine u Dolcu, kraj Travnika, studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, gde je i doktorirao istoriju 1924. godine sa tezom “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine".
U Prvom svetskom ratu hapšen je i interniran od strane austrougarskih vlasti. U međuratnom periodu radio je u diplomatiji, a bio je i ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pesme, koje su obuhvaćene u delima "Ex ponto", "Nemiri” i "Lirika". Odlikovao se vanrednom čistotom jezika i stilom, ali i prefinjenim psihološkim analizama, očitim u njegovim delima kakvi su romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija" i nedovršeni "Omer-paša Latas", zatim zbirkama pripovedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisima i skicama "Staze, lica, predeli" i meditativnoj prozi - "Znakovi pored puta".