STRUČNJACI OTKRILI RAZLOG ZAŠTO POSTAJEMO SVE GLUPLJI Ima li načina da se zaustavi pad inteligencije kod ljudi

Nedavna studija koju su sproveli naučnici iz kompanije Microsoft i Univerziteta Carnegie Mellon (Pitsburg, Pensilvanija, SAD) istražila je kako generativna upotreba veštačke inteligencije na poslu utiče na veštine kritičkog razmišljanja zaposlenih.
Studija upozorava da preterano oslanjanje na odgovore generisane veštačkom inteligencijom može sprečiti kognitivni razvoj i sposobnosti rešavanja problema, te da nepravilna upotreba tehnologije može dovesti do pogoršanja ključnih kognitivnih sposobnosti.
Kada zaposleni u velikoj meri zavise od veštačke inteligencije, njihov fokus prelazi sa aktivnog uključivanja u kritičko razmišljanje – poput stvaranja, procene i analize informacija – na puku proveru upotrebljivosti generisanih odgovora od strane veštačke inteligencije.
‘Atrofirani i nespremni’
„Takva praksa uskraćuje radnicima rutinske prilike za vežbanje prosuđivanja i jačanje kognitivne muskulature, ostavljajući ih atrofiranim i nespremnim kada se pojave izuzeci“, zaključak je studije.
Istraživanje sprovedeno na 319 pojedinaca koji koriste generativnu veštačku inteligenciju barem jednom nedeljno na svom poslu, kategorizovalo je upotrebu veštačke inteligencije u tri glavna područja: stvaranje sadržaja (npr. pisanje rutinskih e-poruka), pronalaženje informacija (npr. sažetak članaka) i traženje saveta (npr. generisanje dijagrama ili smernica).
Učesnici su zamoljeni da procene koliko se oslanjaju na veštine kritičkog razmišljanja tokom obavljanja tih zadataka, te da li ih je veštačka inteligencija podstakla da razmišljaju više ili manje kritički. Pored toga, procenili su svoje poverenje u vlastite sposobnosti u odnosu na poverenje u rezultate generisane veštačkom inteligencijom.
Ironična posledica
Rezultati su pokazali da je samo 36% ispitanika aktivno koristilo veštine kritičkog razmišljanja kako bi ublažili rizike povezane sa upotrebom veštačke inteligencije. Na primer, jedan učesnik je koristio ChatGPT za izradu pregleda učinka, ali je dva puta proverio sadržaj kako bi izbegao slanje nečega neprikladnog.
Drugi ispitanik je uređivao e-poruke koje je generisala veštačka inteligencija kako bi ih uskladio sa kulturnim normama na radnom mestu, osiguravajući da je poruka pravilno strukturisana.
Iako su preduzeli ove mere opreza, mnogi učesnici su potvrdili informacije generisane veštačkom inteligencijom kroz dodatna internet pretraživanja na platformama poput YouTube-a i Wikipedije, što je, ironično, smanjilo efikasnost koju je veštačka inteligencija trebalo da pruži.
Studija naglašava da je razumevanje ograničenja veštačke inteligencije ključno za smanjenje rizika, ali nisu svi učesnici bili svesni tih ograničenja. „Potencijalne negativne posledice odgovora GenAI-ja mogu podstaći kritičko razmišljanje, ali samo ako je korisnik svestan takvih šteta“, navodi se u radu.
Jedno od najupečatljivijih otkrića studije bilo je da su pojedinci koji su izrazili poverenje u sposobnosti veštačke inteligencije imali tendenciju da manje kritički razmišljaju u poređenju sa onima koji su više verovali vlastitoj prosudbi.
Dok se istraživači suzdržavaju od tvrdnji da generativna veštačka inteligencija čini korisnike manje inteligentnima, rezultati pokazuju da preterana zavisnost od ovih alata može oslabiti nezavisne veštine rešavanja problema.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)