Doktorka Anastazija Stojšić Milosavljević, kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, u razgovoru za Alo! istakla je da je tokom cele godine, a pogotovo u vreme praznika, važno da se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju i da su opšta pravila da su fizička aktivnost i pravilna ishrana temelj prevencije, ali i lečenja kardiovaskularnih bolesti.

- Osnova lečenja srčanih bolesti, posebno ishemijske bolesti srca, počinje u kuhinji, za stolom, što znači da moramo da vodimo računa šta jedemo i na koji način pripremamo hranu. Novogodišnji praznici su vreme kada se na našim trpezama nađe mnogo hrane, i to uglavnom one koja se ne preporučuje osobama sa zdravstvenim  problemima. Prvo pravilo za srčane bolesnike je da izbegavaju slanu i slatku, ali i masnu hranu, a kada je reč o alkoholu i cigaretama, to odavno ne treba da bude deo našeg svakodnevnog života. Ovo važi za sve, i za one koji imaju tegobe, ali i za one koji žele da ostanu zdravi i da spreče kardiovaskularne bolesti - kaže na početku razgovora za Alo! doktorka Anastazija Stojšić Milosavljević, kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine.

Ipak, praznici su vreme kada se preteruje u hrani, piću, ali i u alkoholu, što, kako objašnjava naša sagovornica, ne bi trebalo da bude problem ukoliko budemo umereni, ali nema jednostavne formule i garancije ko koliko sme pojesti ili popiti.

- Mnogi će tokom praznika dati sebi malo oduška, ali važno je da pronađemo sopstvenu meru. Vrsta i količina hrane koja može da nam škodi je individualna i pre bi o tome mogli da govore nutricionisti i lekari koji se bave metabolizmom. S druge strane, zdrav čovek koji ima izbalansiranu ishranu i nema problem sa varenjem, nema povišen krvni pritisak i šećer u krvi, nema povišene masnoće u krvi ne bi trebalo da ima problema. Međutim, za starije ljude i bolesne, one koji uzimaju lekove, to može biti veliki hazard, pogotovo sa multiplim faktorima rizika, ili s već poznatim bolestima srca - kaže doktorka.

Medicinska stanja kojih nismo svesni da ih imamo, poput zadebljanja i suženja krvnih sudova, koji mogu biti uvod u infarkt srca, mogu se pogoršati kada preteramo sa hranom i alkoholom. Vrlo često pogrešno percipiramo koja je hrana zdrava, a koja ne.

- Opšte je mišljenje da je kiseli kupus najzdravija zimska salata, ali za one koji imaju visok pritisak to nikako nije preporučljivo jer je prepun soli. To je s jedne strane jako dobro za varenje, ali ako nekome posle jednog tanjira kiselog kupusa krvni pritisak skoči na 200, onda se svakako mora odreći svakodnevnog konzumiranja kiselog kupusa.

- Briga o zdravlju treba da počne još od malih nogu, u osnovnoj školi, gde deca treba da nauče kako pravilno da se odnose prema hrani, koje namirnice su zdrave, kako priprema hrane treba da doprinese očuvanju zdravlja, koje su namirnice loš izbor, kako spremiti izbalansirani dijetalni, ali istovremeno hranljivi obrok koji nam neće štetiti - rekla je doktorka.

- Metabolizam se razlikuje od osobe do osobe, svi smo različiti i ne postoji univerzalna formula, ono što je za nekoga dobro, drugom pacijentu se ne preporučuje. Lekari svakako imaju puno saveta, nekada i previše jer sa zdravom ishranom mnogi započinju tek kada se razbole i prežive infarkt srca, mada se mnogi ni nakon toga ne pridržavaju preporuka lekara. Međutim, ono što bih svima preporučila jeste da biraju namirnice koje mogu da kupe na pijaci i marketima, koje su sveže i što manje prerađene. Važno je i da vode računa o unosu kvalitetnih ugljenih hidrata, belančevina i dobrih masti. Ipak, najvažnije je da budu upoznati i sa svojim medicinskim stanjem, da redovno uzimaju terapiju, da imaju balansiranu ishranu koja im odgovara - rekla je doktorka, i objasnila da nema zdravlja bez fizičke aktivnosti i da i najmanja vežba blagorodno utiče na naš duh i telo. Naravno, vrsta i težina vežbi moraju biti strogo prilagođene po potrebama individue.  

- Dovoljna je kratka šetnja od pola sata u toku dana i ona će imati puno pozitivnih efekata za ceo organizam. Ono što će poništiti te rezultate je konzumacija alkohola i cigareta. U najnovijim Preporukama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti se navodi da se ne toleriše konzumacija alkohola i pušenje cigareta, čak ni u najmanjoj meri. U praksi se često dešava da pacijenti  kojima je ugrađen stent čak ni nakon infarkta ne prestaju da puše. To je kao da namerno negujemo faktore rizika, ne shvatajući da kada nastane srčana slabost, celog života će morati da piju lekove za srce. Zabrinjava činjenica što je sve više mladih ljudi koji imaju kardiovaskularne bolesti jer im se smanjuje radna sposobnost, angažuju velike kapacitete sistema, ali i resurse svojih porodica, samo zato što nisu bili odgovorni prema sebi - rekla je doktorka za kraj.

BONUS VIDEO: