U martu 2024. predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dala je Sauliju Ninisteu zadatak da izradi izveštaj o “spremnosti EU za rat i civilnu odbranu” i predloži kako je poboljšati.

Do oktobra Niniste je predložio da EU osnuje sopstvenu centralnu obaveštajnu agenciju koja bi pomogla državama članicama da se zaštite od pretnji, sabotaža i stranih agenata u evropskim prestonicama.

Uticajni portal Politico izveštava da obaveštajne službe širom Evrope sada pokušavaju da prevaziđu decenije nepoverenja i grade zajedničku operaciju kako bi se suprotstavile ruskoj agresiji, dok SAD selektivno dele podatke sa Briselom. “Postoji osećaj da bi Amerikanci mogli manje da dele obaveštajne podatke unutar NATO i šire”, navodi bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO Antonio Misiroli.

EU već ima Obaveštajni i situacioni centar (EU-INTCEN) koji analizira informacije iz država članica, ali poverenje među državama je slabo, a Brisel često deluje otuđeno i sumnjičavo. Pitanje je zašto se ideja o “evropskoj CIA” ponovo pojavljuje nakon neuspelog prošlogodišnjeg pokušaja Fon der Lajen i Ninistea, koji su predlagali mreže protiv sabotaže i koordinisanu obaveštajnu saradnju.

Francuski CF2R ističe da centralizovana služba može unaprediti koordinaciju i sigurnost EU, ali i da bi mogla da postane alat američkog uticaja, dok mnoge zemlje članice strahuju da bi nadnacionalna služba ugrozila njihov suverenitet. “Tehnički je moguće, ali poverenje među državama EU je minimalno, a špijuniranje među saveznicama realnost”, objašnjava prof. dr Zoran Milošević.

Sauli Niniste ističe da EU trenutno deli podatke kroz mrežu “Pet očiju” (SAD, UK, Kanada, Australija, Novi Zeland), pa bi centralizovana služba ubrzala i poboljšala protok informacija unutar Evrope. Ipak, skeptici veruju da će američki uticaj uvek ostati dominantan.

(Novostionline)