"SITUACIJA JE NA IVICI TUČE" Potpuni raskol u Izraelu, ministri besni na Netanijahua, pale teške reči
Nakon što je izraelski ministar odbrane Galant izneo plan i viziju kako bi pojas Gaze trebalo da "izgleda" nakon rata pod nazivom "Prekosutra", došlo je do dramatičnog raskola i sukoba u izraelskoj vladi. Bilo je svađe, žestokog obračuna, padale su teške reči, a povremeno je atmosfera bila čak na rubu tuče, prenose CNN i neki izraelski mediji.
Naime, ultraradikalni ministri u izraelskoj vladi, koje predvode ministar finansija Bezalel Smotrič, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministarka saobraćaja Miriam Mira Regev, pobunili su se protiv izloženog plana, kazavši da je "Prekosutra" zapravo najava za novi 7. oktobar 2023. godine. Tada je, podsetimo, ekstremna palestinska gruša Hamas koja vlada pojasom Gaze izvršila brutalni teroristički napad na Izrael, što je i bio povod za intervenciju izraelske vojske u pojasu Gaze koja traje već treći mesec.
Vlada u krizi
No, ova svađa među ministrima mogla bi dovesti, piše CNN, kao i ruska vladina novina Rosijskaja Gazeta, do raspada vlade i novih, odnosno prevremenih izbora na kojima bi, kažu i jedni i drugi, sadašnji premijer Benjamin Netanijahu najverovatnije bio poražen. Postavlja se pitanje kako bi se u ovakvoj situaciji oni uopšte mogli održati. Tako je usred ratnih sukoba u pojasu Gaze i stalnih pretnji (iz Irana, od strane proiranskog pokreta Hezbolah i jemenskih proiranskih pobunjenika Huta) širenjem sukoba na celu regiju, Izrael, odnosno vlada Benjamina Netanijahua upala u alarmantnu političku krizu s neizvesnim posledicama.
I bivši ministar odbrane Beni Ganc, koji je u vladu ušao iz opozicije zbog situacije koja se dogodila nakon 7. oktobra, rekao je kako ovako nešto nikad nije doživeo te je tu žučnu raspravu nazvao "smišljenim političkim napadom". Plan predviđa "uništenje lidera Hamasa na jugu pojasa Gaze", Izrael će kontrolisati "svu robu i teret koji ulazi u Gazu", a vojska će "sačuvati", kako se navodi, "operativnu slobodu delovanja u pojasu Gaze" ako bude potrebno.
Ali čim ciljevi budu ostvareni, "civilnog prisustva Izraela u Gazi neće biti", što je protumačeno da se neće obnavljati ni graditi nova "izraelska naselja" na tom području, što je i bio povod za sukob unutar vlade. Naime, spomenuti ministri ultradesničari to smatraju porazom, a, osim toga, oni se zalažu za to da se stanovnici Gaze, odnosno Palestinci, praktički proteraju s tog područja. Stoga su se pobunili i protiv uspostave multinacionalnih snaga koje bi predvodile SAD, a koje će "raditi na obnovi Gaze". Takav stav osudile su Sjedinjene Države, ali i Ujedinjeni narodi, kao i niz arapskih država koje se protive "etničkom čišćenju" Gaze, smatrajući da to može dovesti samo do zaoštravanja situacije te širenja sukoba s nesagledivim posledicama. Izrael uživa podršku Vašingtona i ovo bi im moglo zakomplikovati situaciju, ne samo na "terenu", nego i pre početka američkih predsedničkih nominacija.
- Rešenje u Gazi zahteva nestandardno promišljanje i promenu koncepcije kako bi se podstaknuli dobrovoljna migracija i puni nadzor nad Gazom, uključujući i ponovno uspostavljanje doseljeničkih naselja - dodao je Smotrič.
Nešto ranije je govorio da bi proterivanje stanovnika pojasa Gaze omogućilo da profunkcioniše izraelski plan "procvata pustinje", a ministar Ben-Gvir naglasio je kako sadašnja ratna situacija daje "mogućnost da se ubrza migracija stanovnika Gaze". Iz Bele kuće izrazili su svoje nezadovoljstvo i zatražili da izraelska vlada preispita takve stavove, smatrajući da oni ne doprinose smirivanju situacije, već dodatno dolivaju ulje na vatru.
Zbog toga su u diplomatske misije odmah krenuli i američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je za prvu destinaciju izabrao Ankaru i razgovor s turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Đuzep Borelj boravi u Libanu kako bi razgovarao o situaciji na granici s Izraelom, koja je postala poprište sve češćih sukoba između Hezbolaha i izraelskih snaga.
Severni Izrael u subotu je bio, javlja Rojter, meta teške paljbe iz Libana, a potom je izraelska vojska napala "terorističku ćeliju koja je učestvovala u lansiranju raketa na Izrael".
Podsetimo da proiranski pobunjenici Huti u Jemenu gađaju trgovačke brodove u Crvenom moru, što je dovelo do političkih i vojnih napetosti jer su mnoge zemlje slale svoje ratne brodove u to područje kako bi zaštitile saobraćaj, s obzirom na to da je situacija ugrozila i trgovačke pomorske puteve. Uz to, vođe Hezbolaha prete Izraelu "ratom bez ikakvih pravila", dok Teheran ide čak toliko daleko da preti blokadom Sredozemnog mora i Gibraltarskog prolaza.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)