Ruski vazdušni napadi već mesecima predstavljaju svakodnevicu za stanovnike širom Ukrajine, pa ni novi talas napada tokom protekle dve nedelje nije bio izuzetak. Ipak, tek što se Kijev donekle oporavio od snažnog udara 27. decembra, nova serija napada pogodila je grad u noći između četvrtka 8. i petka 9. januara.

Prema zvaničnim ukrajinskim izvorima, tokom te noći registrovano je čak 242 kamikaza-drona različitih tipova, lansirana sa teritorije Rusije i okupiranih delova Ukrajine. Od tog broja, oko 150 pripadalo je opasnijem tipu „Geranj“, poznatom i kao „Šahed“.

Talas dronova i raketa

Od ukupnog broja dronova, njih 226 je oboreno ili prizemljeno, dok je 16 uspelo da pogodi ciljeve. Međutim, daleko ozbiljniji deo udara činila je raketna komponenta – ukupno oko 36 projektila raznih tipova.

Među njima je bilo 13 balističkih raketa tipa „Iskander-M“ ili S-400, lansiranih iz Brjanske oblasti (osam je navodno oboreno), zatim 22 krstareće rakete 3M54 „Kalibr“ ispaljene iz Crnog mora (deset je presretnuto), kao i jedna balistička raketa srednjeg dometa „Orešnik“, lansirana sa poligona Kapustin Jar u Astrahanskoj oblasti prema cilju u okolini Lavova, na zapadu Ukrajine.

Budući da su balističke rakete tog dometa decenijama bile viđane gotovo isključivo na vojnim paradama i probnim lansiranjima, njihova borbena upotreba – tek druga ikada – izazvala je posebnu pažnju.

Sedam minuta leta do Ukrajine

Udaljenost između Kapustin Jara i zapadnih delova Ukrajine iznosi oko 1.600 kilometara, što predstavlja približno trećinu maksimalnog dometa „Orešnika“. To znači da je raketa lansirana pod vrlo strmom balističkom putanjom, isporučivši oko pet tona tereta brzinom većom od 10 Maha.

Ukrajinski izvori navode da je brzina dostizala oko 13.000 kilometara na čas, što znači da je projektil do cilja stigao za svega sedam minuta.

Šta je zapravo bilo na meti?

Za razliku od prvog borbenog korišćenja „Orešnika“ u novembru 2024. godine, kada je jasno pogođen industrijski kompleks „Južmaš“ u Dnjepru, ovog puta nije bilo odmah poznato šta je tačno gađano u zapadnoj Ukrajini.

Prve nezvanične informacije iz ruskih izvora tvrdile su da je cilj bilo veliko podzemno skladište gasa Bilče–Volicko–Ugerskoje, izgrađeno 1983. godine, oko 60 kilometara južno od Lavova. Iako su društvene mreže bile prepune snimaka svetlosnih bljeskova i navodnih požara, kasnije nije bilo potvrda, niti su sateliti registrovali požare na lokacijama skladišta gasa.

Druga verzija, još teže proverljiva, navodi da je meta bio vojni aerodrom sa 12 do 15 borbenih aviona F-16, skladištima raketa dugog dometa i NATO osobljem koje je obučavalo ukrajinske pilote.

Zvanična ruska verzija

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je napad odgovor na, kako su naveli, „teroristički napad kijevskog režima na rezidenciju predsednika Rusije u Novgorodskoj oblasti 29. decembra 2025“. Prema tom saopštenju, „Orešnikom“ su pogođeni proizvodni pogoni za bespilotne letelice koje su korišćene u tom napadu.

Šta je zapravo „Orešnik“

Većina vojnih analitičara smatra da je „Orešnik“ izvedenica ruskog raketnog sistema RS-26 „Rubež“. Dok je original razvijen za nošenje nuklearnih bojevih glava ili hipersoničnog sistema „Avangard“ na interkontinentalnim daljinama, „Orešnik“ ima procenjeni domet od oko 5.000 kilometara, čime pokriva celu Evropu.

Nosivost mu se procenjuje na pet do šest tona, a prema dosadašnjim napadima nosi šest kontejnera sa po šest manjih bojevih glava mase oko 150 kilograma. Iako su ove bojeve glave bile inertne, bez eksploziva, njihova ogromna brzina stvara razornu kinetičku energiju pri udaru.

Koliki je stvarni efekat udara

Procene govore da je efekat udara jednak jednoj do jednoj i po toni TNT-a, raspoređenoj na eliptičnu zonu više pogodaka. Vizuelno spektakularno, ali ne nužno razornije od drugih ruskih oružja, poput hipersoničnih raketa „Kinžal“, koje imaju veću probojnu moć.

Zbog toga deo stručnjaka smatra da je „Orešnik“ u ovom slučaju imao pre svega simboličnu i političku ulogu – kao poruku Zapadu, naročito jer je cilj bio blizu granice sa Poljskom.

Pravi udar je bio nad Kijevom

I dok je pažnja bila usmerena na Lavov, glavni udar tog dana pretrpeo je Kijev. Pogođena je velika termoelektrana i toplana CHP-6 kapaciteta preko 500 megavata u naselju Troješćina. Dronovi su pogađali i stambene zgrade.

Gradonačelnik Vitalij Kličko saopštio je da je oko 6.000 stanova ostalo bez grejanja, a pojedini delovi grada i bez vode.

Uz temperature koje se spuštaju i do –15 stepeni, vlasti su pozvale građane da, ukoliko mogu, privremeno napuste grad. U nekim kvartovima počelo je plansko ispuštanje vode iz sistema grejanja kako bi se sprečilo smrzavanje i pucanje cevi tokom hladnih dana dok traju hitne popravke.