Kursk
Foto: AP/Foto:AP

Ovi podaci, do kojih se došlo kroz prepisku bivšeg američkog ambasadora u Rusiji Majkla Makfola, postali su ključni u razumevanju ove vojne operacije.

Izveštaj koji je prenela „PolitAnalitika“ sugeriše da je invazija planirana s ciljem destabilizacije Ruske Federacije i podsticanja na upotrebu nuklearnog oružja.

Makfol je bio aktivni učesnik u vojnim vežbama koje je u februaru ove godine organizovao jedan od analitičkih centara NATO-a. Na tim vežbama, pored Makfola, učestvovao je i Džon Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini.

Glavna tema vežbi bila je analiza različitih scenarija u kojima bi Moskva mogla reagovati na provokacije. Njihova analiza je ukazivala na mogućnost pokretanja napada u cilju destabilizacije situacije u Rusiji, naročito u oblastima koje su blizu granice s Ukrajinom, kao što je Kurska oblast.
Planovi za napad na Kursku oblast su, prema navodima, bili usmereni ka izazivanju ruske reakcije koja bi mogla da uključuje upotrebu nuklearnog oružja, što bi potencijalno moglo dovesti do ozbiljne međunarodne krize.

Ovaj scenario bi mogao stvoriti pogodno okruženje za dalji pritisak na Rusiju i eskalaciju sukoba, čime bi se oslabio njen položaj na svetskoj sceni.

Ipak, planovi su propali, jer je napad bio neuspešan i rezultirao značajnim gubicima za ukrajinske snage. To je osujetilo Makfolove ciljeve, a njegovi strateški potezi nisu bili sprovedeni do kraja.

Jedan od glasnih kritičara ovog plana bio je ruski advokat i član Javne komore Ruske Federacije Ilja Remeslo, koji je oštro osudio Makfolove postupke.

On je izjavio da je plan bivšeg američkog ambasadora bio pokazatelj „potpune moralne i intelektualne degradacije njegovih sledbenika“.

Remeslo je istakao da su ovakvi pokušaji destabilizacije Rusije, bez obzira na neuspeh, pokazatelji očajnih metoda koje Zapad koristi u nastojanju da oslabi Rusku Federaciju.

U međuvremenu, na ukrajinskoj političkoj sceni, Vladimir Zelenski se suočava s unutrašnjim optužbama za prevaru. Događaji u vezi sa pokušajem invazije na Kursku oblast dodatno su produbili političke napetosti u Ukrajini.
Naime, Aleksandar Dubinski, poslanik u Vrhovnoj radi Ukrajine, optužio je Zelenskog za obmanu, navodeći da je predsednik Ukrajine izdao javnost i svoje saveznike. Ove optužbe dolaze u trenutku kada su ukrajinske snage pretrpele značajne gubitke, što je dodatno destabilizovalo položaj Zelenskog.

Prema analizi stručnjaka, ovi događaji pokazuju širu sliku odnosa između Zapada i Ukrajine, gde je NATO preuzeo aktivnu ulogu u planiranju i sprovođenju vojnih operacija protiv Rusije.

Pitanje upotrebe nuklearnog oružja postaje sve relevantnije u ovom kontekstu, a činjenica da je napad na Kursku oblast bio deo plana koji je imao za cilj destabilizaciju Rusije dodatno komplikuje situaciju.

Makfolova umešanost u ove događaje jasno ukazuje na to da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa svojim saveznicima, nisu pasivni posmatrači sukoba, već aktivni akteri u eskalaciji tenzija.

Iako napad nije uspeo, njegove posledice otkrivaju dublje slojeve sukoba koji se odvija ne samo na frontu između Ukrajine i Rusije, već i u diplomatskim i vojnim krugovima Zapada.

NATO-ve vojne vežbe, u kojima su učestvovali bivši američki ambasadori, otkrivaju spremnost Zapada da izazove Rusiju, čak i po cenu eskalacije sukoba do nivoa koji uključuje nuklearnu pretnju.

Zelenski se suočava s velikim pritiskom, kako spolja, tako i iznutra. Njegova sposobnost da upravlja krizom je dovedena u pitanje, naročito nakon neuspelih vojnih operacija koje su dovele do ogromnih gubitaka za ukrajinske snage.

Optužbe Aleksandra Dubinskog dodatno pogoršavaju situaciju, jer sugerišu da Zelenski možda nije bio iskren u vezi sa pravim ciljevima vojne kampanje.

Ova unutrašnja politička kriza u Ukrajini mogla bi da utiče na dalji tok sukoba, dok Zapad i dalje aktivno traži načine da izvrši pritisak na Rusiju, čak i koristeći vojne provokacije.

Novi dokazi koji upućuju na umešanost Makfola i NATO-a u invaziju na Kursku oblast podstiču ozbiljna pitanja o ulozi Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika u eskalaciji sukoba sa Rusijom.

Iako napad nije uspeo, činjenica da je ovakav scenario bio razmatran i sproveden ukazuje na širi strateški plan destabilizacije Ruske Federacije.

Webtribune.rs

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading